Životna sredina

Nebojša Katić o projektu Jadar: Ekonomske koristi Rio Tintu, a ne Srbiji

Nebojša Katić o projektu Jadar: Ekonomske koristi Rio Tintu, a ne Srbiji

Foto: Catena mundi / Youtube

Objavljeno

11.01.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.01.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U autorskom tekstu objavljenom na potralu RTS-a u vezi sa trenutnom situacijom oko projekta Jadar, ekonomista Nebojša Katić postavlja pitanje kako izgledaju ekonomske koristi koje Srbija očekuje od otvaranja rudnika litijuma. On ističe da se insistiranje „samo na ekološkim posledicama ovog projekta može vratiti kao bumerang“.

Katić, naime, pretpostavlja da studija o uticaju na životnu sredinu može „‘dokazati’ kako, eto, eksploatacija litijuma ne ugrožava životnu sredinu, ili je ugrožava marginalno“. Ovakvu pretpostavku on je izneo u autorskom tekstu objavljenom na portalu RTS-a.

U previranja oko mogućeg otvaranja rudnika on uvodi hipotezu po kojoj bi snaga ekološkog argumenta mogla da bude uzdrmana ekspertskom ocenom. To bi moglo da utiče na argumentaciju protiv otvaranja rudnika, jer „ekspertska se ne poriče“, navodi Katić u tekstu.

Prihodi ne bi ostali u Srbiji, navodi Katić

On naglašava i da eventualna dugoročna i velika ekonomska korist od projekta Jadar svakako ne bi išla Srbiji, već Rio Tintu. „Još jednom: ključno pitanje je da li ekonomske i strateške koristi od rudnika mogu nadoknaditi štete koje se time nanose ljudima i prirodi – ovo se odnosi na sve investicije, ne samo na rudnike“, napisao je Katić.

Ni rast bruto društvenog proizvoda ne bio bio blizu brojkama koje se pominju, i do 10 milijardi evra godišnje, navodi Katić. On se osvrće na pisanje Financial Timesa u kojem se pominje ova suma kao efekat koji bi rudnik imao na privredu Srbije. „Cifre se baziraju na računici srpske vlade i po njima bi projekat Jadar trebalo da godišnje povećava bruto domaći proizvod za oko 10 milijardi evra, ili za neverovatnih 22 procenta trenutnog BDP-a“, ističe Katić.

U članku britanske medijske kuće navodi se projekcija Rio Tinta po kojoj bi rudnik direktno uvećao BDP za jedan, a indirektno za četiri procenta. Ipak, dalje u tekstu se pominje da Vlada Srbije ima veća očekivanja. Ona predviđa pomenutih 10 milijardi evra godišnje i to od uključivanja projekta Jadar u celokupan lanac proizvodnje tog metala za baterije za električna vozila, piše FT.

Katić objašnjava da bi prihodi od eventualne eksploatacije i izvoza povećali srpski bruto društveni proizvod, ali da po pravilu ti prihodi pripadaju Rio Tintu i da ne bi ostali u Srbiji.

„Srbija će od toga imati rudnu rentu, možda će Rio Tinto platiti i nešto poreza, a poneko će dobiti čak i platu radeći za Rio Tinto. Tu će se finansijske koristi za Srbiju završiti i one će biti neuporedivo manje nego što će biti statistički rast BDP-a,“ napisao je Katić.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

11. januar 2022. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

11. januar 2022. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

11. januar 2022. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

11. januar 2022. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.