OIE

Najveća slovenačka solarna elektrana puštena u rad u sklopu hibridnog sistema Brežice

hess-solarna-hibridna-elektrana-brezice

Foto: Ministrstvo za okolje, podnebje in energijo/Twitter

Objavljeno

23.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Firma Hidroelektrarne na spodnji Savi (HESS) zvanično je otvorila najveću solarnu elektranu u Sloveniji, instalisane snage 6 MW, koja zajedno sa hidroelektranom Brežice čini hibridni sistem. Istovremeno, protočna akumulacija za vodu hidroelektrane Brežice obezbediće skladištenje energije.

Solarna elektrana Brežice, koja se prostire na površini od šest hektara, sastoji se od oko 13.200 fotonaponskih panela, a moći će da proizvodi 6,84 GWh električne energije godišnje, što je dovoljno za potrebe oko 1.800 domaćinstava. Njen projektovani životni vek je 30 godina.

Ovo postrojenje, koji predstavlja četvrti blok hidroelektrane Brežice, ujedno je i jedina solarna elektrana u Sloveniji priključena na prenosnu mrežu od 110 kV, napomenuo je generalni direktor HESS-a Bogdan Barbič.

Akumulacija hidroelektrane će obezbediti skladištenje energije

Protočna akumulacija hidroelektrane Brežice obezbediće skladištenje energije za balansiranje varijabilne proizvodnje solarne elektrane, rekao je. Hibridni sistem znači povezivanje različitih obnovljivih izvora energije i njihovo korišćenje na najefikasniji način, izjavio je Barbič na otvaranju.

U izgradnju solarne elektrane HESS je uložio 5,5 miliona evra, a 750.000 evra obezbedio je slovenački ekološki fond, Eko sklad. Projekat je pokrenut u avgustu 2021, a izgradnja je počela u maju 2022. godine. Postrojenje je testirano u decembru, a HESS je ovog meseca za njega dobio operativnu dozvolu.

Slovenija ima velike planove za solarne elektrane

Prema rečima ministra za životnu sredinu, klimu i energiju Bojana Kumera, koji je prisustvovao svečanosti, Slovenija ima velike planove kada je reč o solarnoj energiji. Projekat Brežice, rekao je, predstavlja “oko stoti deo“ onoga što ta zemlja namerava da uradi po pitanju velikih solarnih elektrana u narednih deset godina.

Slovenija pripremila regulativu za ubrzanje projekata obnovljivih izvora energije

Kumer je najavio i novi propis koji će pomoći da se ubrza korišćenje obnovljivih izvora energije i inovativnih tehnologija u toj oblasti.

Inače, kompanija Enery iz Austrije planira da postavi solarnu elektranu od 7,5 MW unutar saobraćajne petlje u opštini Divača u Sloveniji, a lokalne vlasti su ove godine taj projekat i prihvatile u zamenu za jeftiniju struju.

U septembru prošle godine, državna firma Dravske elektrarne Maribor pustila je u rad prvi pogon, snage 2,5 MW, svoje solarne elektrane Zlatoličje-Formin, čija će ukupna instalisana snaga biti 30 MW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

23. jun 2023. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

23. jun 2023. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

23. jun 2023. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

23. jun 2023. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini