OIE

Najčitanije u julu: eko taksa u Srbiji i demokratizacija energetike u regionu

najcitanije-u-julu-2020

Objavljeno

03.08.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.08.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Plaćanje eko takse u Srbiji, koje je od prošle godine obaveza svih privrednih subjekata, najčitanija je vest na našem portalu u julu. Pažnju javnosti privukla je i priča iz Grčke o 500 domaćinstava koja su se udružila da proizvedu čak 100 MW iz solara, što govori da su građani regiona spremni da sami za sopstvenu potrošnju proizvode energiju iz obnovljivih izvora. O smernicama Energetske zajednice za prozjumere za naš portal pisala je Jasmina Trhulj

Lista najčitanijih je dostupna i za verziju portala na engleskom jeziku (Most read in July).

1 – Ko sve mora da plati eko taksu

Država je eko nadoknadu dosad naplaćivala samo najvećim privrednim subjektima te od proizvođača i uvoznika čija roba nakon upotrebe spada u posebne tokove otpada. Eko taksa po uredbi o novoj kategorizaciji važi od 7. decembra prošle godine. Sva preduzeća, preduzetnici, paušalci i udruženja morali su do kraja jula da podnesu prijavu Lokalnoj poreskoj administraciji, a savet o načinu prijavljivanja dao je i Petar Damnjanović, direktor MENTOR preduzeća za knjigovodstvene usluge i finansijski konsalting,

Ažurirano: Rok za prijave za eko taksu 31. jul – plaćaju je firme, organizacije i preduzetnici

2 – Demokratizacija energetike u kolevci demokratije 

Demokratizacija energetike polako počinje da osvaja region jugoistočne Evrope. Za to, naravno, nema boljeg mesta od kolevke demokratije.

Oko pet stotina porodica namerava da zajedno, u okviru energetske zadruge, instalira solarne elektrane ukupne snage 100 megavata što će biti, posmatrano kao celina, najveće postrojenje za proizvodnju električne energije iz Sunca u Grčkoj.

Domaćinstva u Grčkoj zajedno grade solarne elektrane od 100 megavata

3 – Stvaranje uslova da građani i firme postanu prozjumeri

Šta piše u predlogu Smernica o integraciji potrošača sopstvene energije u mrežu koje je Sekretarijat Energetske zajednice pripremio i stavio na javni uvid do 17. jula? Pojašnjenje je dala Jasmina Trhulj, šefica Odeljenja za električnu energiju u Sekretarijatu.

Trhulj kaže da bi u stvaranju novog energetskog modela regiona, ugovorne strane trebalo da prepoznaju i promovišu ulogu koju krajnji kupci imaju u energetskoj tranziciji. Omogućavanje potrošačima da proizvode, troše, skladište i prodaju električnu energiju koju sami proizvode iz obnovljivih izvora, može ubrzati energetsku tranziciju i omogućiti prozjumerima (potrošačima sopstvene energije) da iskoriste prednosti tehnološkog razvoja i smanje račune za energiju.

Definisanje uloge prozjumera iz obnovljivih izvora energije u Energetskoj zajednici

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora cges s2p electric prikljucak tupan prentic asanovic

CGES potpisao ugovor o priključenju na mrežu solarne elektrane Tupan

3. avgust 2020. - Crnogorski elektroprenosni sistem potpisao je ugovor o izgradnji infrastrukture za priključenje na prenosnu mrežu solarne elektrane

hrvatska baterije hgk izvestaj problemi

HGK: Hrvatska ima baterije od samo 11 MW, propisi koče investicije

3. avgust 2020. - HGK je pripremila position paper na temu prepreka za instalaciju baterija - Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

3. avgust 2020. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji

U probnom radu najveci solarni park Hrvatskoj u sklopu hibridne elektrane Korlat

U probnom radu najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu hibridne elektrane Korlat

3. avgust 2020. - HEP grupa je kod dalmatinskog mesta Korlat izgradila najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu jedine hibridne elektrane sa vetroparkom