Životna sredina

Naftna mrlja iz Sirije preti Kipru, Turskoj

Naftna mrlja Sirije Kipru, Turskoj

June Hanabi from Pixabay

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ogromna naftna mrlja koja potiče iz sirijske termoelektrane trenutno se udaljava od Kipra jer je vetar promenio pravac, a vlasti zemalja Istočnog Sredozemlja i Evropska unija procenjuju štetu i razmatraju strategije za čišćenje mora i obala.

Po površini mora na nekih 800 kvadratnih kilometara između Sirije i Kipra pluta nafta. Vetar je promenio pravac i naftna mrlja, koja je pretila da stigne do tog ostrva trenutno se od njega udaljava, ali rizik je sad veći po Tursku, a potencijalno su izložene i druge primorske zemlje u regionu.

Gorivo je iscurelo iz rezervoara u kompleksu rafinerije i termoelektrane u Banijasu u Siriji, a tamošnja vlada je isprva govorila da je količina bila mala. Obala u tom delu zemlje je sada prekrivena naftom, a lokalne vlasti pokušavaju da saniraju posledice.

Dok se analiziraju satelitski snimci, procene idu i do 20.000 tona. Ali Orbital EOS je u poslednjem izveštaju napisao da je sloj gust na samo dva i po kvadratna kilometara, a da je ostatak samo tanak film koji se presijava. U takvoj verziji, on brzo isparava.

Najugroženiji deo Kipra je poluostrvo Karpas ili Karpaz, kojeg kontroliše otcepljena Turska Republika Severni Kipar. Službe za vanredne situacije postavljaju plutajuće barijere da zaštite obalu. U svakom slučaju, nafta se zgušnjava i tone, što će sigurno veoma naškoditi životu u moru.

Dva broda iz Turske su na putu da pomognu, a Evropska agencija za pomorsku bezbednost (EMSA) je Republiku Kipar obavestila da će, ukoliko bude trebalo, angažovati specijalno plovilo za čišćenje. Vlada u Nikoziji je izrazila uverenje da naftna mrlja neće dospeti do teritorije koju ona kontroliše.

U isto vreme, u toku je čišćenje dela Egejskog mora gde je prošle nedelje potonuo teretni brod koji je udario u stenu. Ta naftna mrlja zahvata dvadeset kvadratnih kilometara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

reciklaza solarnih panela kao kljucni izazov bih

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

1. septembar 2021. - Bosna i Hercegovina beleži rast upotrebe solarne energije, ali s porastom broja instaliranih panela raste i količina otpada koji će se u narednim decenijama morati da se zbrine

Zameni stari papir za sadnicu

Inženjeri zaštite životne sredine vas pozivaju da zamenite stari papir za sadnice

1. septembar 2021. - Inženjeri zaštite životne sredine i ove godine sprovode akciju Zamenite stari papir za sadnice na Novosadskoj cvetnoj pijaci

Sirok front u javnosti protiv proglasenja projekta Jadar strateskim projektom EU

Širok front u javnosti protiv proglašenja projekta Jadar strateškim projektom EU

1. septembar 2021. - Nacionalni konvent o EU izrazio je u pismu evropskim zvaničnicima zabrinutost zbog posledica davanja strateškog statusa projektu Jadar

tuzla litijum planina rudarenje zabrana

Grad Tuzla traži zabranu rudarenja litijuma i sličnih metala

1. septembar 2021. - Gradsko veće je usvojilo zaključke u vezi sa zaštitom životne sredine i zdravlja građana od eksploatacije litijuma na Majevici