Životna sredina

Naftna mrlja iz Sirije preti Kipru, Turskoj

Naftna mrlja Sirije Kipru, Turskoj

June Hanabi from Pixabay

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ogromna naftna mrlja koja potiče iz sirijske termoelektrane trenutno se udaljava od Kipra jer je vetar promenio pravac, a vlasti zemalja Istočnog Sredozemlja i Evropska unija procenjuju štetu i razmatraju strategije za čišćenje mora i obala.

Po površini mora na nekih 800 kvadratnih kilometara između Sirije i Kipra pluta nafta. Vetar je promenio pravac i naftna mrlja, koja je pretila da stigne do tog ostrva trenutno se od njega udaljava, ali rizik je sad veći po Tursku, a potencijalno su izložene i druge primorske zemlje u regionu.

Gorivo je iscurelo iz rezervoara u kompleksu rafinerije i termoelektrane u Banijasu u Siriji, a tamošnja vlada je isprva govorila da je količina bila mala. Obala u tom delu zemlje je sada prekrivena naftom, a lokalne vlasti pokušavaju da saniraju posledice.

Dok se analiziraju satelitski snimci, procene idu i do 20.000 tona. Ali Orbital EOS je u poslednjem izveštaju napisao da je sloj gust na samo dva i po kvadratna kilometara, a da je ostatak samo tanak film koji se presijava. U takvoj verziji, on brzo isparava.

Najugroženiji deo Kipra je poluostrvo Karpas ili Karpaz, kojeg kontroliše otcepljena Turska Republika Severni Kipar. Službe za vanredne situacije postavljaju plutajuće barijere da zaštite obalu. U svakom slučaju, nafta se zgušnjava i tone, što će sigurno veoma naškoditi životu u moru.

Dva broda iz Turske su na putu da pomognu, a Evropska agencija za pomorsku bezbednost (EMSA) je Republiku Kipar obavestila da će, ukoliko bude trebalo, angažovati specijalno plovilo za čišćenje. Vlada u Nikoziji je izrazila uverenje da naftna mrlja neće dospeti do teritorije koju ona kontroliše.

U isto vreme, u toku je čišćenje dela Egejskog mora gde je prošle nedelje potonuo teretni brod koji je udario u stenu. Ta naftna mrlja zahvata dvadeset kvadratnih kilometara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

1. septembar 2021. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.

Strategija upravljanja mineralnim i drugim geoloskim resursima u Srbiji

Novi izveštaj beleži posledice rudarskih aktivnosti na životnu sredinu u Srbiji

1. septembar 2021. - Nacrt izveštaja o uticaju buduće strategije Srbije za rudarstvo na životnu sredinu skreće pažnju na zagađivanje vazduha, vode i zemljišta

Beogradski energetski forum 2025 BEF 2025 ministri delegacija eu

Beogradski energetski forum 2025 – stižu visoke delegacije EU i zemalja Jugoistočne Evrope

1. septembar 2021. - Beogradski energetski forum 2025 imaće osam panela sa više od 50 govornika iz redova eminentnih energetskih eksperata i kompanija

eu evropska komisija kriticne sirovine investicije

Evropska komisija objavila poziv za ulaganje u zelenu tranziciju, kritične sirovine na Zapadnom Balkanu

1. septembar 2021. - Privatne firme iz EU, Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i sa Zapadnog Balkana pozvane da izraze zainteresovanost za ulaganje u regionu.