OIE

Na prostoru bivšeg rudnika Trbovlje izgrađena solarna elektrana

Na prostoru bivšeg rudnika Trbovlje izgrađena solarna elektrana

Foto: Občina Hrastnik

Objavljeno

10.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Solarna elektrana Blate koja se nalazi na nekadašnjem površinskom kopu rudnika Trbovlje-Hrastnik puštena je u pogon. Projekat je realizovao slovenački Rudis na 6.500 kvadratnih metara degradiranog zemljišta.

Slovenačka firma Rudis pustila je u pogon solarnu elelektranu Blate snage 1,5 megavata, koja će proizvoditi 1.700 megavat sati električne energije godišnje. Kako navode u ovom preduzeću iz Trbovlja, to će biti dovoljno za snabdevanje 400 domaćinstava.

Fotonaponsko postrojenje na mestu bivšeg rudnika uglja i jalovišta u kompleksu Trbovlje-Hrastnik, opremljeno je sa 2.600 monokristalnih panela nominalne snage od po 600 vati , kao i sa 13 invertera.

Blate je druga solarna elektrana izgrađena na degradiranom zemljištu na površinskom kopu rudnika Trbovlje-Hrastnik. Državni Holding Slovenske elektrarne-HSE otvorio je solarnu elektranu Prapretno od tri megavata u aprilu ove godine.

Postrojenje Blate je druga elektrana koja je priključena na elektrodistributivnu mrežu u opštini Hrastnik u Zasavskoj regiji.

„U Hrastniku imamo skoro pet megavata novih solarnih panela, ali ne smemo zanemariti nekoliko privatnih kuća koje su se priključile. S obzirom na broj stanovnika, uveren sam da je Hrastnik najviše uradio u oblasti obnovljivih izvora električne energije u Sloveniji“, izjavio je gradonačelnik Hrastnika Marko Funkl, prenela je Radio televizija Slovenije.

Funkl: S obzirom na broj stanovnika, uveren sam da je Hrastnik najviše uradio u oblasti obnovljivih izvora električne energije u Sloveniji

Degradirana površina od približno 6.500 kvadratnih metara na prostoru zatvorenog rudnika i termoelektrane u Zasavju koje nisu pogodne za bilo kakve delatnosti dobile su novu namenu.

„To nije bila klasična osnova, ali smo radili betonske temelje za podkonstrukciju, što je zahtevalo dodatno vreme i dodatna finansijska sredstva“, istakao je direktor projekta u firmi Rudis Samo Kreže.

Proizvedena električna energija umanjiće emisije ugljen-dioksida za 835 tona godišnje

Proizvedena električna energija umanjiće emisije ugljen-dioksida za 835 tona godišnje, naveli su u preduzeću iz Trbovlja. Sva proizvedena energija biće isporučena u elektrodistributivnu mrežu Slovenije.

Projekat su sufinansirali Republika Slovenija i Evropska unija iz Kohezionog fonda. Država sprovodi sanaciju bivšeg rudnika uglja Trbovlje-Hrastnik i podržava projekte transformacije lokalne privrede u regionu Zasavja, kao i Savinjsko-Šaleškom regionu, koji su donedavno bili ekonomski zavisni od uglja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

NIS pustio u rad solarnu elektranu od 6 8 megavata

NIS pustio u rad solarnu elektranu od 6,8 megavata

10. oktobar 2022. - NIS je pustio u rad fotonaponski sistem na tlu nominalne snage 6,8 megavata. Jedna je od najvećih u Srbiji.

Bugarsko selo Starcevo ustalo da spasi sumu od projekta solarne elektrane

Bugarsko selo Starčevo ustalo da spasi šumu od projekta solarne elektrane

10. oktobar 2022. - Jedan fotonaponski projekat u jugozapadnoj Bugarskoj predviđa seču 30 hektara šume. Ispod nje je selo Starčevo, koje je odlučno da je zaštiti.

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi analiza

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi – analiza

10. oktobar 2022. - Intervenisanje na veleprodajnom tržištu struje bi povećalo troškove za potrošače, a dovelo u pitanje poverenje investitora, stoji u izveštaju kojeg je naručio Eurelectric

bih prva energetska zajednica visoko projekat bihrec serda udruzenje gss

Prva energetska zajednica u BiH trebalo bi da bude osnovana u Visokom

10. oktobar 2022. - BIHREC projekat finansira se kroz regionalni program "Better cohesion through development of energy communities in the Western Balkans"