OIE

Na evropskim aukcijama za projekte vetroelektrana 2024. oboren rekord

evropskim aukcijama projekte vetroelektrana 2024 rekord

Foto: Wirestock on Freepik

Objavljeno

28.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlade evropskih zemalja su prošle godine dodelile dosad nezabeleženih 36,8 gigavata kapaciteta na aukcijama za električnu energiju iz vetroelektrana. Godišnji rast je iznosio 35 odsto, objavio je WindEurope u svom statističkom izveštaju. Izgrađeno je ukupno 16,4 gigavata, od čega 12,9 gigavata u Evropskoj Uniji. U Jugoistočnoj Evropi, uključujući članice EU Hrvatsku, Rumuniju i Grčku, kapacitet na mreži je povećan 1,76 gigavata, od čega samo u Turskoj 1,31 gigavat.

U Evropi je 2024. bruto kapacitet vetroelektrana povećan za 16,4 gigavata, pokazuje godišnji statistički izveštaj asocijacije WindEurope. Od toga je 12,9 gigavata u EU. Udeo novih vetroparkova na kopnu je 84 odnosno 89 odsto.

Treba napomenuti da su razmontirane vetrenjače ukupne snage 1,33 gigavata, a na mestu ugašenih je izgrađeno 1,56 gigavata. Neto povećanje u Evropi tako iznosi 14,8 gigavata.

Evropske države su na aukcijama za projekte vetroelektrana dodelile 36,8 gigavata kapaciteta, više nego ikada do sada. Obim u tom segmentu je na godišnjem nivou skočio 35 procenata. Aukcije su održane u 12 zemalja. Odobreno je 17 gigavata na kopnu (83 odsto ponuđene kvote) i čak 19,9 na moru (85 odsto).

Rast kapaciteta za proizvodnju električne energije iz vetra bi morao da se udvostruči

Na kraju prošle godine je na mreži bilo 285 gigavata u zbiru – 248 gigavata na kopnu i 37 na vodi. Na EU odlazi 231 odnosno 210 i 21 gigavat.

Otežano dobijanje dozvola, sporost u izgradnji elektromreže i nedovoljna elektrifikacija koče sektor energije iz vetra, kaže generalni direktor asocijacije WindEurope Džajls Dikson

„Energija vetra u Evropi nastavlja s rastom, ali stopa je upola manja nego što nam treba. To je ogromna propuštena prilika. Svaka vetroturbina izgrađena u Evropi doprinosi spuštanju cena električne energije za firme i domaćinstva. Koče nas tri stvari: otežano dobijanje dozvola, sporost u izgradnji elektromreže i nedovoljna elektrifikacija“, poručio je generalni direktor asocijacije WindEurope Džajls Dikson.

Rast prognoziran za period 2025-2030 iznosi 187 gigavata, gde se u EU očekuje 140 gigavata. Konačni nivoi su 450 gigavata odnosno 351 gigavat, izračunao je WindEurope. Inače, da EU ispunila cilj od 42,5 odsto udela za obnovljive izvore energije, na kraju decenije joj treba 425 gigavata.

Turska je šesta u Evropi po vetroparkovima u pogonu

Turska je 2024. bila treća po novim instalacijama na kopnu, sa 1,31 gigavatom. Pritom je ceo region kojeg Balkan Green Energy News prati porastao za samo 1,76 gigavata. Prva na kopnu u Evropi je bila Nemačka, 3,29 gigavata, a sledi je Finska, sa 1,41 gigavatom.

Što se tiče ostatka Jugoistočne Evrope, nove vetroelektrane imaju Hrvatska (47 megavata), Grčka (128), Rumunija (50), Bosna i Hercegovina (109) i Srbija (111 megavata).

Na turskoj teritoriji je na kraju perioda obuhvaćenog izveštajem bilo 13,79 gigavata u pogonu, što tu zemlju čini šestom u Evropi. Kada se gleda Balkan, sledeća je Grčka, sa 5,35 gigavata, a slede Rumunija, 3,15 gigavata, i Hrvatska, 1,3 gigavata.

U Bugarskoj je na mreži 706 megavata, a novog postrojenja nije bilo od 2012. godine. Srbija se približava ovom susedu, budući da je dostigla 623 megavata. Kapacitet u BiH iznosi 244 megavata. Nijedna zemlja regiona nema nijedan vetropark na moru odnosno na vodi uopšte.

Vetar je pokrio 22 odsto potražnje za strujom u Grčkoj, jedinoj koja je iznad proseka EU, a on iznosi 19 procenata. U ovom području sledeća je Hrvatska, 14 odsto, a prate je Rumunija (12) i Turska (11 odsto).

Danska je ubedljivo najjača na evropskoj mapi u ovoj kategoriji, sa 56 procenata. Barem 30 odsto su još dostigle jedino Irska (33), Švedska (31), Nemačka i Britanija (po 30 procenata).

WindEurope ima 600 članova iz cele lepeze lanca vrednosti, poput proizvođača vetroturbina, snabdevača komponentama, elektroprivreda i developera vetroparkova, zatim finansijskih institucija te istraživačkih instituta i nacionalnih asocijacija za energiju vetra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Konzorcijum prostorni plan solar baterije strateskog partnerstva Srbijom Lee Hyundai Engineering

Konzorcijum dovršava prostorni plan za solar, baterije u okviru strateškog partnerstva sa Srbijom

28. februar 2025. - Strateško partnerstvo sa Srbijom je za Hyundai Engineering in UGT Renewables odskočna daska za regionalnu ekspanziju

Zivkovic Slabost energetskog sistema nije opcija

Živković: Slabost energetskog sistema nije opcija

28. februar 2025. - EPS je posvećen dostizanju ciljeva za zelenu energiju i emisije, ali neće dovesti u pitanje energetsku sigurnost, kaže generalni direktor Dušan Živković

beogradski energteski forum 2025 bef mirza kusljugic baterije bih

BiH priprema uslove za instalaciju prvih baterijskih sistema za skladištenje energije

28. februar 2025. - Baterije bi pružale pomoćne usluge, najavio je na Beogradskom energetskom forumu 2025 (BEF 2025) Mirza Kušljugić

Severna Makedonija Zakon o energetici

Severna Makedonija usvojila Zakon o energetici

28. februar 2025. - Većinom glasova, 62 od 120 poslanika, Sobranje Republike Severne Makedonije usvojilo je Zakon o energetici