Životna sredina

Meštanima zaprećeno tužbom zbog blokade istraživanja litijuma u Rekovcu

Meštani dobili opomenu pred utuženje zbog blokade geoloških istraživanja u Rekovcu

Foto: NEKO brine za Levač

Objavljeno

01.07.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.07.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Meštanima Dragova kod Rekovca stigla je opomena pred utuženje od advokata firme Balkan istraživanja Radivoja Vučićevića. Obrazložio je da su ovom privrednom društvu bila onemogućena geološka istraživanja litijuma i bora i da je pretrpelo štetu. Aktivisti ističu da takve tvrdnje nisu potkrepljene argumentima i da su „neprofesionalne i amaterske“, kao i da je to pritisak australijske kompanije Balkan Mining and Minerals.

U opomeni pred utuženje upućenoj stanovnicima sela Dragova u opštini Rekovac, od njih se potražuje 140 hiljada evra zbog štete koju su navodno pretrpela Balkan istraživanja, registrovana na Novom Beogradu.

Advokat navodi da su meštani onemogućili geološka istraživanja u Rekovcu i prouzrokovali zastoj te da je firma morala da plaća penale.

Balkan istraživanja su nosilac odobrenja za geološka istraživanja litijuma, bora i pratećih metaličnih mineralnih sirovina na području Rekovca, stoji u opomeni. Navedeno je da je, osim uzimanja uzoraka zemljišta za analizu, planirano istražno bušenje.

Od meštana se traži da navodni dug od 140 hiljada evra izmire u roku od 15 dana od prijema opomene

Od meštana se traži da navedeni dug izmire u roku od 15 dana od prijema opomene pred utuženje.

Vučićević je napomenuo da će se nakon završetka postupka finansijske revizije u Australiji i Srbiji obratiti sa novim zahtevom za nadoknadu štete iskazanu u padu vrednosti akcija na berzi u Sidneju.

Reakcije meštana i aktivista

Meštani Dragova su se prošle godine usprotivili i sprečili geološke istraživačke radove u opštini Rekovac. Oni navode da su za sada dve osobe dobile ovakvu opomenu.

Opomena pred utuženje izazvala je reakcije i negodovanje na društvenim mrežama i u grupama koje se protive rudarskim istraživanjima i eksploataciji litijuma i bora u Srbiji.

„Pismo nema argumentovane tvrdnje, njegove pretnje nemaju jasnu premisu, neprofesionalno je, neetično i amatersko. Ni Rio Tinto se ne bi spustio na ovaj nivo neprofesionalizma i nepoštovanja. Na dubljem nivou, zahtevi koji se iznose impliciraju nepoštovanje koje kompanija gaji prema inteligenciji srpskih poljoprivrednika“, izjavila je za Balkan Green Energy News koordinatorka pokreta Marš sa Drine Bojana Novaković. Ona je istakla da je pismo pokazatelj uspešnog otpora meštana.

Pokret Marš sa Drine navodi da je ova opomena finansijska pretnja kompanije Balkan Mining and Minerals srpskom poljoprivredniku bez pravnog osnova. Ta organizacija je kritikuje da grubo potcenjuje to koliko poljoprivrednici u Srbiji poznaju zakon.

Čini se da je kompanija zaboravila da je obezbeđivanje dozvole od zainteresovanih strana ključni korak koji treba preduzeti pre pokušaja da se unese bilo koja mašinerija. Finansijska odgovornost prevremenog angažovanja izvođača radova pre nego što je zajednica saglasna ne pada na lokalne farmere koji ostvaruju svoje pravo na slobodu govora. To pada na kompaniju koja je preuzela taj (pravno sumnjiv) rizik,“ navela je Novaković.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Skola politicke ekologije

Polekol pokrenuo Školu političke ekologije – prijave do 19. oktobra

1. jul 2022. - Organizacija za političku ekologiju Polekol raspisala je poziv za prijave prve generacije polaznika i polaznica Škole političke ekologije

Sunce nikad vise - srpski kandidat za Oskara

Sunce nikad više je srpski kandidat za Oskara – uključi se u crowdfunding kampanju

1. jul 2022. - Sunce nikad više je ovogodišnji srpski kandidat u trci za Oskara u kategoriјi za naјbolji međunarodni film

svet gradovi prestonice ekstremne vrucine izvestaj iied manila

Broj dana sa ekstremnim vrućinama povećao se 50 odsto za 31 godinu

1. jul 2022. - Novi izveštaj Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj otkriva povećanje ekstremnih vrućina u glavnim svetskim urbanim centrima

slovenija klimatske promene investicije odrziva mobilnost

Slovenija će najviše para iz Klimatskog fonda potrošiti na održivu mobilnost – 375 miliona evra

1. jul 2022. - Slovenija će u periodu 2025-2028. godina iz Klimatskog fonda potrošiti 835 miliona evra na ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama