Podeli
Podeli
Biodizajnerka Maja Halilović otpad pretvara u resurs i stvara inovativne biomaterijale za zdravu budućnost za našu planetu. Kombinacijom tehnologije, ekologije i inovacija predvodi novu industrijsku revoluciju koja se temelji na održivom razvoju.
Maja Halilović je biodizajnerka iz Bosne i Hercegovine. Ona već sedam godina istražuje i razvija materijale iz simbiozne kulture bakterija i kvasca – SCOBY (symbiotic culture of bacteria and yeast) i organskog otpada poput ljuski jajeta i ostataka od kafe.
Njena strast, kako kaže, leži u transformaciji industrije prema ekološki osvešćenim praksama. Spoj nauke i dizajna rezultirao je velikim brojem dostignuća, prepoznatim i nagrađenim na svetskom nivou. Halilović je sa Balkan Green Energy Newsom razgovarala o svom radu, ali i o samom biodizajnu, disciplini koja se tek razvija.
Možete li da nam kažete čime se bavite?
Kroz svoj rad, usmjerena sam na promicanje ideje da otpad nije samo teret, već potencijalni resurs, te da je moguće stvoriti inovativne materijale koji su zdravi, biorazgradivi i ekološki prihvatljivi.
Halilović: Vrijeme je za novu industrijsku revoluciju koja se temelji na ekologiji
Smatram da je sada vrijeme za novu industrijsku revoluciju koja se temelji na ekologiji. Moje istraživanje SCOBY bakterije predstavlja vrhunac mog rada u biodizajnu, a moj cilj je stvaranje materijala koji će osigurati zdravu budućnost za našu planetu. Moj pristup kombinira tehnologiju, ekologiju i inovacije kako bih stvorila održivu budućnost na koju se zajedno možemo ponositi.
Možete li nam reći nešto više o biodizajnu i zašto je on važan?
Biodizajn je interdisciplinarna praksa koja kombinira biološke znanosti, inženjering i dizajn kako bi se stvorili održivi proizvodi, materijali ili sistemi djelovanja unutar industrije. Važnost biodizajna leži u njegovoj sposobnosti da adresira mnoge ekološke, ekonomske i društvene izazove s kojima se suočava današnje društvo.
Razvoj novih ekoloških tehnologija i proizvoda može stvoriti nove poslovne prilike i doprineti rastu cirkularne ekonomije
Biodizajn je važan jer promoviše korištenje obnovljivih resursa i smanjuje emisiju otpada i štetnih tvari, što doprinosi očuvanju okoliša. Integriše biološke principe u dizajn, što otvara vrata za inovacije i stvaranje novih materijala, proizvoda i procesa koji su efikasniji i održiviji.
Razvoj novih ekoloških tehnologija i proizvoda može stvoriti nove poslovne prilike i doprinijeti rastu cirkularne ekonomije. Sve ove akcije mogu rezultirati proizvodima koji su sigurniji za ljude i okoliš, smanjujući izloženost toksičnim kemikalijama i materijalima.
Na kraju, proučavanje prirodnih sistema i organizama može pružiti inspiraciju za razvoj efikasnih i elegantnih rješenja koja se temelje na evolucijskoj optimizaciji.
Šta vas je motivisalo da počnete da se bavite biodizajnom i razvojem biomaterijala?
Moja motivacija je proistekla iz moje duboke strasti prema nauci i dizajnu. Fascinacija tim područjem bila je kao ostvarenje mojih štreberskih snova, budući da sam oduvijek bila privučena kompleksnošću bioloških procesa i mogućnostima koje nudi dizajn.
Međutim, ključni trenutak koji je promijenio moj pogled na industriju dizajna dogodio se kada sam počela istraživati procese i resurse koji stoje iza naših proizvoda. Uvidjevši koliko resursa trošimo, a da se rijetko zapitamo o njihovom izvoru ili sudbini nakon upotrebe, shvatila sam da postoji potreba za promjenom paradigme.
Halilović: Uvidjevši koliko resursa trošimo, a da se rijetko zapitamo o njihovom izvoru ili sudbini nakon upotrebe, shvatila sam da postoji potreba za promjenom paradigme
Kombinacija moje strasti za nauku i dizajn s dubokim interesom za aktivizam i društvenu odgovornost dovela me je do biodizajna. Vidjela sam u njemu priliku da ne samo zadovoljim svoje intelektualne apetite već i da aktivno sudjelujem u transformaciji industrije prema održivijem, odgovornijem pristupu.
Biodizajn mi omogućuje da istražujem kompleksne biološke procese, razvijam inovativne materijale i pridonosim stvaranju bolje budućnosti za našu planetu. Rad u ovom polju zahtijeva duboko razumijevanje, kritički pristup i sposobnost rješavanja složenih problema, što me ispunjava kao intelektualku koja teži izazovima i konstruktivnim promjenama.
Šta sve može da se napravi od biomaterijala?
Biomaterijali imaju širok spektar primjena i mogu se koristiti za različite svrhe i proizvode. Prvi biomaterijali su izumljeni u medicini i koriste se za izradu različitih implantata, poput proteza, vijaka za fiksaciju kostiju ili implantata za rekonstrukciju tkiva.
Biomaterijali se koriste i za proizvodnju ambalaže koja je biorazgradiva i ekološki prihvatljiva, poput kutija za pakiranje hrane ili vrećica za kupovinu. Ovdje je biodizajn jako bitan za implementaciju, jer najviše otpada bilježimo iz ove industrije.
Mnogi biomaterijali mogu se koristiti za proizvodnju ekološki prihvatljivih tekstila, uključujući tkanine od kaktusa, micelijuma, kore narandže i mnogi drugi.
Razvijaju se biomaterijali koji se mogu koristiti u elektroničkim uređajima
Od biomaterijala se mogu izrađivati materijali za građevinske svrhe, poput ploča od bakterija. Biomaterijali se također koriste u proizvodnji biogoriva, kao što su biodizel ili biogas, te u proizvodnji biomase za proizvodnju energije.
Razvijaju se biomaterijali koji se mogu koristiti u elektroničkim uređajima, kao što su biološki razgradivi senzori ili biološki bazirane baterije. Biomaterijali se koriste u proizvodnji prehrambenih proizvoda, poput biljnih proteina, jestivih ambalaža ili biorazgradivih folija za pakiranje hrane.
Ovo su samo neki od primjera kako se biomaterijali mogu koristiti u različitim industrijama i aplikacijama, a mogućnosti za njihovu primjenu i dalje se šire kroz istraživanje i razvoj u polju biodizajna. Nemojmo zaboraviti da je biodizajn jako mlada grana. A veoma se rapidno razvija diljem svijeta. Da, biodizajn je još uvijek niša, ali pošto odgovara na razna pitanja našeg društva i njegovih potreba, rast ove industrije je neminovna.
Recite nam nešto više o svojim projektima, dostignućima i, naravno, nagradama.
Fokusiram se na istraživanje i razvoj inovativnih biomaterijala i proizvoda dobivenih iz organskog otpada. Aktivno istražujem živi organizam SCOBY i razvijam biomaterijale iz različitih vrsta organskog otpada, kao što su ljuske jajeta ili ostaci od kafe. Sudjelujem u projektima održivog dizajna, surađujući s industrijama kako bi se razvili proizvodi koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš.
Nedavno sam osvojila zlatnu nagradu za svoj izum ‘Biomaterijal iz organskog otpada: biosveća’. Ceremonija dodjele nagrada organizirana je od strane Korejskog ureda za intelektualno vlasništvo (KIPO) i udruženja Korejskih žena izumiteljica (KWIA).
Osvojila sam bronzanu medalju na međunarodnoj izložbi inovacija IENA u Nirnbergu. Dobitnica sam nagrade za inovativnu ideju za žensko preduzetništvo i Balkanske zelene ideje BiH. Također sam 2023. primila Made in BiH priznanje za najbolji proizvod, najuspješniji tehničko-inženjerski projekat, inovaciju, zelenu inovaciju i tehnologiju.
Moj rad je bio izložen u gradovima poput Londona, Ljubljane, Brna, Kelna, Beograda i nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini. Radovi s živim organizmom SCOBY sačuvani su kao jedinstveni u stalnoj zbirci Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.
Bila sam u užem izboru za najbolji dizajn na Međunarodnom studentskom bijenalu i izlagala svoje dizajne na međunarodnom sajmu namještaja i enterijera Imm Cologne.
Ova dostignuća, projekti i nagrade rezultat su mog predanog rada i strasti prema biodizajnu i inovacijama. Nadam se nastavku doprinosa održivijoj budućnosti kroz svoj rad.
Mislite li da će biomaterijali pobediti trend brze mode u budućnosti?
Biomaterijali predstavljaju obećavajuću alternativu konvencionalnim materijalima u modnoj industriji, posebno s obzirom na rastuću svijest o održivosti i potrebu za smanjenjem negativnog utjecaja mode na okoliš. Iako se brza moda i dalje čini dominantnom silom, trendovi se mijenjaju kako se svijest potrošača o održivosti povećava.
Halilović: Kako bi biomaterijali zaista pobijedili trend brze mode, potrebno je kontinuirano ulagati u istraživanje, razvoj i komercijalizaciju ovih materijala
Biomaterijali nude mnoge prednosti, uključujući bioragradivost, smanjenje upotrebe štetnih kemikalija i manji ekološki otisak u proizvodnji. Stoga postoji veliki potencijal da biomaterijali postanu sve više prihvaćeni i popularni u modnoj industriji u budućnosti.
Međutim, kako bi biomaterijali zaista pobijedili trend brze mode, potrebno je kontinuirano ulagati u istraživanje, razvoj i komercijalizaciju ovih materijala, kao i edukaciju ljudi o njihovim prednostima. Također je važno da modna industrija usvoji održive prakse i promijeni svoj poslovni model kako bi više cijenila kvalitetu i trajnost proizvoda, umjesto samo brze i jeftine proizvodnje za jednako brzu zaradu.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.