Intervju

Kriza zbog pandemije je prilika za GGF da promoviše održivi rast privrede

Kriza zbog pandemije je prilika za GGF da promoviše održivi rast privrede intervju Olaf Zymelka Green for Growth Fund

Slika: GGF

Objavljeno

17.06.2021.

Država

Komentari

1

Podeli

Objavljeno

17.06.2021.

Država

Komentari

1

Podeli

Fond za zeleni razvoj – GGF ima važnu ulogu u ohrabrivanju i finansiranju finansijskih institucija koje dele njegovu viziju obnavljanja privrede tako da postane bolja, izjavio je u intervjuu njegov predsednik Olaf Zymelka. Ukoliko države sprovedu strukturne reforme, to će verovatno podstaći zelene investicije u privatnom sektoru, izjavio je za Balkan Green Energy News.

GGF upravlja jednim od prvih specijalizovanih mehanizama za ulaganje u obnovljivu energiju, energetsku efikasnost i mere za uštedu resursa u regionima u kojima radi. Ima kombinovani pristup u finansiranju, gde se javni kapital koristi za mobilisanje privatnih investicija. Zymelka je upozorio da emisije gasova s efektom staklene bašte ponovo rastu, povrh ekonomskih izazova i društvene nejednakosti koje pogoršava pandemija oboljenja COVID-19.

Pojam „zeleni oporavak“ je nedavno ušao u modu. Šta je to i zašto je toliko važno?

Korona virus je naneo snažan udarac svetskoj privredi. Države žele da sprovedu obnovu, otvaraju radna mesta, podstaknu rast, poprave štetu, a to treba da se učini na održiv način – i to je suština „zelenog oporavka“.

Uprkos teškoćama, kriza nam daje priliku za podršku održivom rastu privrede za budućnost. Ima više načina kako to da se uradi, ali možda je najočigledniji da vlade implementiraju ključne strukturne reforme i aktivnosti. Kada države šalju odgovarajuće signale tržištu, možemo se nadati zelenim investicijama u privatnom sektoru.

Osećamo da tu GGF može da odigra važnu ulogu, da ohrabri i finansira finansijske institucije koje dele našu viziju obnavljanja privrede tako da postane bolja.

Kriza pandemije GGF intervju Olaf Zymelka
Slika: KEPO, proizvođač kotlova na pelet iz Srbije (GGF)

Ovo nije prvi put poslednjih godina da se svet uskomešao usled krize. Nakon globalne finansijske krize 2008, fokus je gotovo isključivo bio na ulaganju radi ekonomskog rasta, a manje pažnje je bilo posvećeno klimatskim promenama, što znači da je svet propustio važnu priliku.

Ne smemo da dozvolimo da se to ponovi, ali pri kraju 2020. su emisije gasova s efektom staklene bašte na globalnom nivou već premašile nivoe iz 2019, uprkos krizi koja je blokirala društvo i privrede. Povrh ekonomskih izazova i društvene nejednakosti koje pandemija pogoršava – emisije se tako ponovo povećavaju.

To čini zeleni oporavak nezaobilaznim. Ukoliko su investicije zelene, ne samo što mogu da dovedu do opipljivog makroekonomskog efekta i zapošljavanja, već će takođe biti usklađene s povoljnim rezultatima na polju klime.

Budući da GGF sarađuje s partnerskim finansijskim institucijama na pronalaženju inovativnih načina da se firmama i domaćinstvima omogući pristup zelenom finansiranju, to će mnogo doprineti povećanju rasta privrede i istovremeno doneti korist što se tiče klime. Naše iskustvo je duže od decenije i vodeći smo izvor zelenog finansiranja u regionu, tako da verujem da držimo idealnu poziciju za podršku zelenom oporavku.

A šta tačno GGF preduzima da bi promovisao zeleni razvoj?

U aprilu 2020. smo već mogli da vidimo pritisak s kojim su se naši partneri suočavali dok su privrede bile zaustavljene, a zajmoprimci imali teškoća zbog mera zatvaranja usmerenih da se zaustavi širenje korona virusa. Brojne centralne banke na Balkanu su, kao i one u drugim regionima, uvodile razne vrste moratorijuma na obaveze otplate kredita.

Zato smo znali da moramo brzo da reagujemo i podržimo finansijski sektor u prevazilaženju izazova proizašlih iz krize i da ćemo tako da mu pomognemo da nastavi da ciljano finansira podršku privredama zemalja – a to je upravo ono što je potrebno za pokretanje zelenog oporavka.

Bilo nam je jasno da moramo odmah da prilagodimo svoj uobičajeni način poslovanja da bismo svojim partnerima obezbedili neophodne alatke da pomognu svojim klijentima da prebrode krizu tako što će biti fleksibilni u finansiranju odgovarajućih zelenih investicija i podržati otpornost osnovnih sektora. Do sada smo odobrili više od 200 miliona evra pozajmica direktno vezanih za tu strategiju zelenog oporavka.

Kriza pandemije je prilika GGF odrzivi rast intervju Olaf Zymelka Green for Growth Fund
Slika: Staklenik s povrćem u Šabranu u Azerbejdžanu (GGF)

Pored navedenog širenja ponude, mehanizam za tehničku podršku GGF Technical Assistance Facility, koji radi u koordinaciji s fondom, uspostavio je program za odgovor na krizu CRP radi pomoći našim partnerima. Cilj CRP-a je da pruži zaštitu našim partnerima u plasmanu zelenih kredita tako što podržava aktivnosti kao što su restrukturiranje pozajmica, upravljanje kreditnim rizikom i revizija poslovnih strategija. Program takođe podržava upravu partnerskih institucija tako što navodi organizaciju da se suoči s pritiscima od ekonomskih posledica pandemije oboljenja COVID-19.

Inicijativu za podršku zelenim inovacijama (Green Innovation Support Initiative) je takođe pokrenuo GGF Technical Assistance Facility, s ciljem pružanja podrške zelenim preduzetnicama, koji su bili posebno ranjivi na usporavanje privrede. Zahvaljujući direktnoj finansijskoj podršci, ti preduzetnici su mogli da nastave sa svojim aktivnostima tokom pandemije i da se prilagode novim tržišnim uslovima.

Kako da ohrabrimo unapređivanje otpornosti kompanija u Evropi, a posebno na Balkanu, kada COVID-19 prođe?

Kriza je otkrila unutrašnju kompleksnost i ranjive tačke globalnih lanaca snabdevanja. U EU se sve više ide na usvajanje zakona koji će prisiliti korporacije da dokazuju da roba ili usluge dostupne u EU ne škode ljudima niti životnoj sredini. Zeleni dogovor EU je, na primer, samo jedna od strategija koja pokazuje posvećenost Evrope transformaciji globalnih lanaca snabdevanja putem promovisanja novih standarda održivog rasta.

Evropski zeleni dogovor i drugi napori Evropske unije stvaraju ogromne prilike za mala i srednja preduzeća na Balkanu da ponude otpornija rešenja

Tako se stvaraju ogromne prilike za mala i srednja preduzeća (MSP) na Balkanu da ponude otpornija rešenja, bilo na polju usluga ili proizvoda, jer EU namerava da dobavljače nađe u susedstvu, u tom regionu, i da tako ublaži poremećaje lanca snabdevanja.

Usled otvorenosti trgovinskog režima EU, angažovanje radnika i firmi u neposrednoj blizini je moguće, pošto EU ima najveći obim trgovine poljoprivrednim i industrijskim proizvodima i uslugama na svetu. Ali da bi se to desilo, izvozni proizvodi moraju da ispune unapređene standarde zaštite životne sredine. Tu na scenu stupa GGF. On može da bude jako bitan faktor za finansiranje investicija u sektoru MSP koje unapređuju performanse tih preduzeća u zaštiti okoline, ali i smanjuju troškove na ime energenata i povećavaju konkurentnost.

Kriza pandemije je prilika GGF da odrzivi rast privrede intervju Green for Growth Fund Olaf Zymelka
Slika: Izgradnja vetroelektrane Alibunar u Srbiji (GGF)

Kako jedna zemlja, po vašem mišljenju, može da uskladi ekonomski rast sa borbom protiv klimatskih promena?

Treba da postoje efektivni programi, specifični za kontekst, jer nema uniformnog pristupa kada je reč o podizanju privreda na noge uz istovremeni prioritet na zelenim merama. Ali to ne znači da industrije ili zemlje ne mogu da uče jedne od drugih ili da treba da rade međusobno nezavisno. Sjajan primer regionalne saradnje je bio pre par meseci, kada su zemlje Zapadnog Balkana potpisale Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi.

Njihova posvećenost reformama u energetici i saobraćaju u cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050, u skladu sa Zelenim dogovorom EU i kroz strogu klimatsku politiku, jeste primer odlučnosti potrebne za potpuno postizanje klimatske otpornosti.

To čini GGF-ov rad, u saradnji s našim partnerskim institucijama, toliko efektnim. Fond koristi svoju sposobnost da privlači i privatna i javna sredstva za doprinošenje održivom ekonomskom rastu i tako mobiliše dodatni novac privatnih investitora za klimatsko finansiranje, inače oni ne bi imali ulaganja na Balkanu na svojoj mapi.

Zaista verujem da samo kolektivnim i vrednim sejanjem semena za održivu budućnost može da dođe do prave promene, koja će omogućiti da se privrede i društva oporavljaju zdravije i jače i na zeleniji način.

Da li mislite da rasprava o klimatskim promenama treba da se pomeri na sporedni kolosek dok se zemlje Zapadnog Balkana i ceo svet bore s krizom koju je izazvao COVID-19?

To je veoma važno pitanje, jer ljudi često misle da usred pandemije nije moguće baviti se klimatskom krizom. Ali pandemija je jasno pokazala da je zbog socio-ekonomskih efekata oboljenja COVID-19 potreban holistički pristup planiranju oporavka i kreiranju politike.

Jedan od ciljeva zelenog oporavka treba da bude da se energija proizvedena od fosilnih goriva zameni onom iz obnovljivih izvora

Uzmimo ugalj za primer. On je primarni izvor struje u regionu i njegov udeo u proizvodnji električne energije je oko 70 odsto. Jedan od ciljeva zelenog oporavka treba da bude da se ta brojka znatno smanji i da se energija proizvedena od fosilnih goriva zameni onom iz obnovljivih izvora. Dobra strana je što su tehnologije ključne za to sada u zrelijoj fazi i priuštivije i što mogu da se omasove više nego pre deset godina, što znači da je finansijski lakše usvojiti zeleniji pristup za budućnost.

Drugi cilj zelenog oporavka treba da bude fokus na podršku malim i srednjim preduzećima, jer su ona pretrpela najteži udarac pandemije. Budući da je u sektoru MSP većina firmi na Balkanu i da su jedan od glavnih pokretača privrede regiona, suštinski je važno da se promoviše održivi oporavak s tim preduzećima.

Što više sada ulažemo u zelenu ekonomiju, to ćemo više koristi imati kasnije, bilo na polju životne sredine ili unapređenja osnovnih izvora zarade

Da bi pomogla sektoru MSP i dala snagu održivom privrednom rastu privrede i otvaranju radnih mesta, EU, jedna od partnera GGF-a u najdužem trajanju, usvojila je sveobuhvatni Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Cilj plana je da se investira devet milijardi evra u sektorima saobraćaja, energetike, zelene i digitalne tranzicije, da bi se pojačao zeleni oporavak nakon pandemije oboljenja COVID-19.

To će ubrzati konvergenciju regiona s EU, koja gura svoj Zeleni dogovor u okviru svoje strategije oporavka.

Sada imamo priliku da rasplamsamo inovacije i restrukturišemo ključne sektore, dok istovremeno potvrđujemo da je održivost osnova našeg delovanja. Na kraju krajeva, što više sada ulažemo u zelenu ekonomiju, to ćemo više koristi imati kasnije, bilo na polju životne sredine ili unapređenja osnovnih izvora zarade.

To je u srcu GGF-ove misije. Veoma smo ubeđeni da je naša targetirana ponuda efektivna u sprovođenju zelenih investicija i koristi koje transformacija donosi partnerima i lokalnim stejkholderima.

Komentara: (1)
Jadran kocić / 24.06.2021.

Sviđa mi se vaša ideja, ja sam zainteresiran za solarne panele za proizvodnju struje ako bi mogo neki kontakt telefon da se čujemo i popričamo unapred hvala

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Maja Turković

Maja Turković – liderka energetske tranzicije

17. jun 2021. - Kroz svoj rad u projektima obnovljivih izvora energije i WISE Srbija mrežu žena, Maja Turković ne samo što pomera granice u energetskom sektoru, već i podržava žene, gradeći put ka inkluzivnoj i održivoj budućnosti

Iva Đinđić Ćosić

Iva Đinđić Ćosić: energetska tranzicija otvara vrata za veće angažovanje žena

17. jun 2021. - Iva Đinđić Ćosić je vodeća stručna saradnica za ugovore u Elektromreži Srbije. Po obrazvoanju pravnica, već 18 godina radi u sektoru energetike

Ivona Milić 840x430 Srp

Ivona Milić: Poštovanje ESG koncepta i principa u poslovanju je kamen temeljac zelene agende Srbije

17. jun 2021. - Ivona Milić je doktorka ekonomskih nauka. Bavi se temama održivosti i ESG konceptom u kontekstu bankarske industrije.

Usvojene izmene Uredbe o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada

Usvojeni novi ciljevi za smanjenje komunalnog ambalažnog otpada u Srbiji

17. jun 2021. - Uredba o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada iz 2020. nije dala željene rezultate, zbog čega su nedavno usvojene izmene