OIE

Korlat – prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj

Korlat - prvi hibridni energetski park u Hrvatskoj

Foto: HEP

Objavljeno

31.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Solarna elektrana Korlat u Zadarskoj županiji, snage 99 megavata, biće izgrađena pored istoimenog vetroparka, koji je pušten u rad prošle godine i sa kojim će činiti prvi hibridni park obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Tender za izgradnju je raspisala Hrvatska elektroprivreda (HEP).

Buduća solarna elektrana Korlat će se prostirati na 185 hektara i nalaziće se neposredno uz vetropark Korlat, osam kilometara severozapadno od Benkovca.

Solarna elektrana Korlat će se prostirati na 185 hektara i nalaziće se neposredno uz vetropark Korlat, osam kilometara severozapadno od Benkovca

HEP je raspisao tender za izgradnju solarne elektrane Korlat priključne snage 75 megavata i instalisane snage 99 megavata. Poziv za pretkvalifikaciju je otvoren do 6. jula.

Radovi na solarnoj elektrani Korlat će biti finansirani u okviru HEP-ovog projekta GoGreen, uz pomoć kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Projekat će se odvijati u jednoj fazi, a prema prethodnim najavama predsednika uprave HEP-a Frane Barbarića, procenjena vrednost investicije iznosi oko 500 miliona kuna (66,29 miliona evra).

Tokom narednih nekoliko godina biće izgrađeno 168 megavata većih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj, dok HEP planira da izgradi oko 350 megavata solarnih elektrana do 2030. godine, naveo je Barbarić.

Jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije

Kad sunčana elektrana počne s radom, hibridni park Korlat će po ukupnoj instalisanoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije postati jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, sa ukupnom snagom od gotovo 160 megavata.

Hibridni park Korlat će po ukupnoj instalisanoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije postati jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj

Inače, vetropark Korlat ima snagu od 58 megavata i pušten je u rad prošle godine. Postrojenje ima 18 vetroagregata i procenjenu godišnju proizvodnju od 170 gigavat-sati. Struja iz ovog vetroparka dovoljna je za potrebe 50 hiljada domaćinstava godišnje odnosno oko jedan odsto potrošnje u Hrvatskoj.

Ulaganja u vetroelektrane i solarne elektrane deo su HEP-ovog investicionog ciklusa u obnovljive izvore energije, koji je započet 2019. godine. Ovo državno preduzeće planira da do 2030. poveća udeo obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije za 50 procenata, odnosno da poraste sa šest na devet teravat-sati godišnje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija nemacka kfw toplane obnovljiva energija konrad miler

Srbija će investirati 60 miliona evra u uvođenje obnovljive energije u toplane

31. maj 2022. - Ministarka rudarstva i energetike sastala se sa ambasadorkom Nemačke u Srbiji Anke Konrad i direktorom KfW banke Klausom Milerom

GIZ vebinar rodno osetljiva energetska tranzicija

Regionalni vebinar o rodno osetljivoj energetskoj tranziciji i osnaživanju radne snage

31. maj 2022. - Regionalni vebinar pod nazivom Rodno osetljiva energetska tranzicija i osnaživanje radne snage na Zapadnom Balkanu biće održan 22. maja.

Konzorcijum prostorni plan solar baterije strateskog partnerstva Srbijom Lee Hyundai Engineering

Konzorcijum dovršava prostorni plan za solar, baterije u okviru strateškog partnerstva sa Srbijom

31. maj 2022. - Strateško partnerstvo sa Srbijom je za Hyundai Engineering in UGT Renewables odskočna daska za regionalnu ekspanziju

Zivkovic Slabost energetskog sistema nije opcija

Živković: Slabost energetskog sistema nije opcija

31. maj 2022. - EPS je posvećen dostizanju ciljeva za zelenu energiju i emisije, ali neće dovesti u pitanje energetsku sigurnost, kaže generalni direktor Dušan Živković