Životna sredina

Kojih pet gradova Jugoistočne Evrope teži nultoj emisiji CO2 do 2030?

Photo: Pixabay

Objavljeno

24.08.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.08.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pet gradova u pet različitih zemalja jugoistočne Evrope deo su projekta čiji je cilj da se u njima nulta neto emisija CO2 postigne već 2030. godine, a model za finansiranje ove ambiciozne transformacije bi trebalo da bude takav da se ne povećava postojeći nivo zaduženja javnog i privatnog sektora.

Tih pet gradova su Skopje u Severnoj Makedoniji, Križevci u Hrvatskoj, Maribor u Sloveniji, Sarajevo u Bosni i Hercegovini i Niš u Srbiji.

Cilj je i da ovi gradovi 2025. godine budu “među najboljim mestima u Evropi za život, rad i posetu”

Projekat Transformativni finansijski mehanizam za zajednice jugoistočne Evrope (Transformation Financial Mechanism for Communities of South Eastern Europe) sprovodi građansko udruženje SmartUp – Social Innovation Lab iz Skopja, prestonice Severne Makedonije. Pored ostvarenja nulte neto emisije do 2030. godine, cilj je i da ovi gradovi 2025. godine budu “među najboljim mestima u Evropi za život, rad i posetu.”

Gradovi se suočavaju sa istim izazovima, poput zagađenja vazduha

Ovi gradovi se suočavaju sa istim izazovima, poput zagađenja vazduha, loše infrastrukture, neefikasnih javnih službi, odliva stanovništva i sve manjeg poverenja u institucije, ali istovremeno, oni imaju i potencijal da ostvare ovu ambicioznu viziju, kažu u SmartUp-u.

Cilj projekta je da se razviju inovativni mehanizmi finansiranja za različite aktivnosti, a potencijalne oblasti u kojima bi se primenjivao uključuju održivu urbanu mobilnost, obnovu starih i energetski neefikasnih zgrada, prelazak celih gradova na obnovljivu energiju, očuvanje i unapređenje prirode i biodiverziteta i tretman otpadnih voda.

Namera je da se razvije mehanizam finansiranja koji bi mogao da se primenjuje širom regiona

Takođe, namera je da se razvije mehanizam finansiranja koji bi mogao lako da se primenjuje i u drugim gradovima i regijama, a koji bi vremenom mogao da postane primenjiv i na nivou država i celog regiona.

Transformativni finansijski mehanizam za zajednice jugoistočne Evrope je jedan od 11 projekata u Evropi i jedan od tri u regionu koje je EIT Climate-KIC odabrao za finansiranje u sklopu Projekata odgovora na pandemiju (Pandemic Response Projects) čiji je cilj da se podstakne otvaranje novih radnih mesta i ekonomski oporavak nakon pandemije oboljenja COVID-19.

EIT Climate-KIC je zajednica znanja i inovacija, koju podržava Evropski institut za inovacije i tehnologiju i čiji je cilj da se ubrza tranzicija ka drušvu bez emisija CO2 i koje je otporno na klimatske promene. EIT Climate-KIC okuplja partnere iz poslovne i akademske zajednice, kao i iz javnog i neprofitnog sektora kako bi podržavao inovacije koje pomažu društvu da smanji svoj uticaj i prilagodi se klimatskim promenama.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Milica Lukic, odrzivo vencanje, eko mlada

Eko mlada Milica Lukic proslavila ljubav održivim venčanjem

24. avgust 2020. - Primer Milice Lukić, istraživačice i ekološke aktivistkinje, pokazuje da proslava ljubavi može biti jednako svečana i dirljiva, ali i održiva.

WISE Srbija mreža žena, pod pokroviteljstvom Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), objavila je konkurs za izbor Liderke održive energetike za 2025. godinu.

Srbija bira Liderku održive energetike 2025. – prijave otvorene do 10. septembra

24. avgust 2020. - WISE Srbija mreža žena, pod pokroviteljstvom Nemačke razvojne saradnje GIZ, objavila je konkurs za izbor Liderke održive energetike za 2025. godinu.

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

24. avgust 2020. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

24. avgust 2020. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane