OIE

Koji hrvatski gradovi su najspremniji za zelenu tranziciju?

hrvatska-gradovi-energetska-tranzicija

Šibenik (foto: Pixabay/ngcanh)

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatski gradovi Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Šibenik i Đakovo su dobili najbolje ukupne ocene u prvoj analizi spremnosti za energetsku tranziciju, koju je uradila konsultantska kuća Apsolon.

Ovi gradovi, svaki u svojoj kategoriji, imali su najbolji kompozitni indeks, koji je sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru saobraćaja i potrošnja energije u sektoru javne rasvete).

U prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj, ukupno 20 gradova svrstano je u tri glavne kategorije (veliki, srednji i mali), dok je posebna kategorija obuhvatala mesta sa manje od 35.000 stanovnika.

Gradovi imaju ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU

Apsolon je podsetio da gradovi, koji su odgovorni za 80% potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Evropske unije po pitanju održive energetske tranzicije. Takođe, tema zelene tranzicije nalazi se u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Prema kriterijumu donošenja strateških dokumenata u oblasti energetike, među velikim gradovima istakli su se Zagreb, Rijeka i Osijek, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin, navodi Apsolon. Koprivnica i Đakovo su bili najbolji u kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika.

Zagreb, Karlovac, Šibenik i Vinkovci najbolji po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, najbolji veliki grad je Zagreb, dok je među srednjima dominirao Karlovac, a među malima Šibenik. U posebnoj kategoriji prvo mesto pripalo je Vinkovcima.

Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno u javnim zgradama i emisijama CO2, pobednici, svaki u svojoj kategoriji, su Split, Zadar, Samobor i Đakovo.

U sektoru saobraćaja najbolji učinak među velikim gradovima imaju Zagreb i Rijeka

Što se tiče potrošnje energije emisije CO2 u sektoru saobraćaja, broja linija gradskog prevoza i broja punionica za alternativna goriva, Zagreb i Rijeka su najbolji među velikim gradovima, Velika Goriva među srednjima, Šibenik među malim gradovima i Koprivnica u posebnoj kategoriji.

U sektoru javne rasvete, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Domac Nema energetske tranzicije ulaganja u strujnu mrezu

Domac: Nema energetske tranzicije bez mnogo jačih ulaganja u strujnu mrežu

6. jul 2021. - Hrvatska u razvoj elektroenergetske mreže ulaže upola manje od Slovenije i Austrije, upozorio je prvi čovek agencije REGEA Julije Domac

Pocela izgradnja prvog postrojenja za skladistenje energije uz pomoc tecnog vazduha

OIE

Počela izgradnja prvog komercijalnog postrojenja za skladištenje energije uz pomoć tečnog vazduha

6. jul 2021. - U Mančesteru počela izgradnja prvog komercijalnog postrojenja za skladištenje energije tečnim vazduhom

Probijen tunel dužine 12 kilometara u sklopu gradnje HE Dabar

6. jul 2021. - Probijen je tunel dužine 12 kilometara, za koji u Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srpske kažu da je najduži u regionu

bih federacija vlada pelet cena maksimalna cena ogranicenje

Cena peleta ograničena na 245 evra 

6. jul 2021. - U cilju sprečavanja neopravdanog rasta cena peleta Federacija Bosne i Hercegovine je odlučila da limitira njegovu najveću maloprodajnu cenu