OIE

Koji hrvatski gradovi su najspremniji za zelenu tranziciju?

hrvatska-gradovi-energetska-tranzicija

Šibenik (foto: Pixabay/ngcanh)

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatski gradovi Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Šibenik i Đakovo su dobili najbolje ukupne ocene u prvoj analizi spremnosti za energetsku tranziciju, koju je uradila konsultantska kuća Apsolon.

Ovi gradovi, svaki u svojoj kategoriji, imali su najbolji kompozitni indeks, koji je sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru saobraćaja i potrošnja energije u sektoru javne rasvete).

U prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj, ukupno 20 gradova svrstano je u tri glavne kategorije (veliki, srednji i mali), dok je posebna kategorija obuhvatala mesta sa manje od 35.000 stanovnika.

Gradovi imaju ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU

Apsolon je podsetio da gradovi, koji su odgovorni za 80% potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Evropske unije po pitanju održive energetske tranzicije. Takođe, tema zelene tranzicije nalazi se u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Prema kriterijumu donošenja strateških dokumenata u oblasti energetike, među velikim gradovima istakli su se Zagreb, Rijeka i Osijek, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin, navodi Apsolon. Koprivnica i Đakovo su bili najbolji u kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika.

Zagreb, Karlovac, Šibenik i Vinkovci najbolji po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, najbolji veliki grad je Zagreb, dok je među srednjima dominirao Karlovac, a među malima Šibenik. U posebnoj kategoriji prvo mesto pripalo je Vinkovcima.

Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno u javnim zgradama i emisijama CO2, pobednici, svaki u svojoj kategoriji, su Split, Zadar, Samobor i Đakovo.

U sektoru saobraćaja najbolji učinak među velikim gradovima imaju Zagreb i Rijeka

Što se tiče potrošnje energije emisije CO2 u sektoru saobraćaja, broja linija gradskog prevoza i broja punionica za alternativna goriva, Zagreb i Rijeka su najbolji među velikim gradovima, Velika Goriva među srednjima, Šibenik među malim gradovima i Koprivnica u posebnoj kategoriji.

U sektoru javne rasvete, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nordex primio porudzbinu za turbine za vetropark Jasikovo

Nordex primio porudžbinu za turbine za vetropark Jasikovo

6. jul 2021. - Nordex Group je prihvatio porudžbinu za isporuku i montažu jedanaest vetroturbina N175/6.X za projekat Jasikovo u istočnoj Srbiji

H-Bridges polufinalu takmicenja IEEE IFEC 2026 na konferenciji IEEE APEC

H-Bridges u polufinalu takmičenja IEEE IFEC 2026 na konferenciji IEEE APEC

6. jul 2021. - Studentski tim H-Bridges sa beogradskog ETF-a učestvuje u polufinalu međunarodnog takmičenja IEEE IFEC u okviru konferencije IEEE APEC 2026 u San Antoniju.

Projekat solarne elektrane Dama Solar u Rumuniji prosiren najveci u Evropi

Projekat solarne elektrane Dama Solar u Rumuniji proširen, postao najveći u Evropi

6. jul 2021. - Projekat Dama Solar kompanije Rezolv Energy bi rezultirao najvećim fotonaponskim postrojenjem u Evropi. Planirana vršna snaga je podignuta na do 1,3 gigavata.

Globalni zbirni rast solara vetra 2025 iznosio rekordnih 814 gigavata

Globalni zbirni rast solara, vetra 2025. iznosio rekordnih 814 gigavata

6. jul 2021. - Fotonaponski i kapacitet vetrolektrana su 2025. skupa porasli neviđenih 814 gigavata i 17 odsto više nego prethodne godine, objavio je Ember