OIE

Koji hrvatski gradovi su najspremniji za zelenu tranziciju?

hrvatska-gradovi-energetska-tranzicija

Šibenik (foto: Pixabay/ngcanh)

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatski gradovi Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Šibenik i Đakovo su dobili najbolje ukupne ocene u prvoj analizi spremnosti za energetsku tranziciju, koju je uradila konsultantska kuća Apsolon.

Ovi gradovi, svaki u svojoj kategoriji, imali su najbolji kompozitni indeks, koji je sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru saobraćaja i potrošnja energije u sektoru javne rasvete).

U prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj, ukupno 20 gradova svrstano je u tri glavne kategorije (veliki, srednji i mali), dok je posebna kategorija obuhvatala mesta sa manje od 35.000 stanovnika.

Gradovi imaju ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU

Apsolon je podsetio da gradovi, koji su odgovorni za 80% potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Evropske unije po pitanju održive energetske tranzicije. Takođe, tema zelene tranzicije nalazi se u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Prema kriterijumu donošenja strateških dokumenata u oblasti energetike, među velikim gradovima istakli su se Zagreb, Rijeka i Osijek, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin, navodi Apsolon. Koprivnica i Đakovo su bili najbolji u kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika.

Zagreb, Karlovac, Šibenik i Vinkovci najbolji po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, najbolji veliki grad je Zagreb, dok je među srednjima dominirao Karlovac, a među malima Šibenik. U posebnoj kategoriji prvo mesto pripalo je Vinkovcima.

Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno u javnim zgradama i emisijama CO2, pobednici, svaki u svojoj kategoriji, su Split, Zadar, Samobor i Đakovo.

U sektoru saobraćaja najbolji učinak među velikim gradovima imaju Zagreb i Rijeka

Što se tiče potrošnje energije emisije CO2 u sektoru saobraćaja, broja linija gradskog prevoza i broja punionica za alternativna goriva, Zagreb i Rijeka su najbolji među velikim gradovima, Velika Goriva među srednjima, Šibenik među malim gradovima i Koprivnica u posebnoj kategoriji.

U sektoru javne rasvete, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

6. jul 2021. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

6. jul 2021. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

Srbija digitalizovala izdavanje dozvola u energetici

Srbija digitalizovala izdavanje dozvola u energetici

6. jul 2021. - U Srbiji su uvedeni digitalni servisi za izdavanje i produžavanje dozvola u sektoru energetike i postupak izrade ekoloških studija

vetroparkovi prikljucak na mrezu eu windeurope izvestaj

WindEurope: Vetroparkovi snage 500 GW čekaju priključak na mrežu

6. jul 2021. - Pristup mreži je zamenio procedure za dobijanje dozvola kao usko grlo broj jedan za izgradnju vetroelektrana.