OIE

Koji hrvatski gradovi su najspremniji za zelenu tranziciju?

hrvatska-gradovi-energetska-tranzicija

Šibenik (foto: Pixabay/ngcanh)

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatski gradovi Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Šibenik i Đakovo su dobili najbolje ukupne ocene u prvoj analizi spremnosti za energetsku tranziciju, koju je uradila konsultantska kuća Apsolon.

Ovi gradovi, svaki u svojoj kategoriji, imali su najbolji kompozitni indeks, koji je sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru saobraćaja i potrošnja energije u sektoru javne rasvete).

U prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj, ukupno 20 gradova svrstano je u tri glavne kategorije (veliki, srednji i mali), dok je posebna kategorija obuhvatala mesta sa manje od 35.000 stanovnika.

Gradovi imaju ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU

Apsolon je podsetio da gradovi, koji su odgovorni za 80% potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Evropske unije po pitanju održive energetske tranzicije. Takođe, tema zelene tranzicije nalazi se u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Prema kriterijumu donošenja strateških dokumenata u oblasti energetike, među velikim gradovima istakli su se Zagreb, Rijeka i Osijek, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin, navodi Apsolon. Koprivnica i Đakovo su bili najbolji u kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika.

Zagreb, Karlovac, Šibenik i Vinkovci najbolji po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, najbolji veliki grad je Zagreb, dok je među srednjima dominirao Karlovac, a među malima Šibenik. U posebnoj kategoriji prvo mesto pripalo je Vinkovcima.

Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno u javnim zgradama i emisijama CO2, pobednici, svaki u svojoj kategoriji, su Split, Zadar, Samobor i Đakovo.

U sektoru saobraćaja najbolji učinak među velikim gradovima imaju Zagreb i Rijeka

Što se tiče potrošnje energije emisije CO2 u sektoru saobraćaja, broja linija gradskog prevoza i broja punionica za alternativna goriva, Zagreb i Rijeka su najbolji među velikim gradovima, Velika Goriva među srednjima, Šibenik među malim gradovima i Koprivnica u posebnoj kategoriji.

U sektoru javne rasvete, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hse plutajuca solarna elektrana sostanj

Opština Šoštanj traži konkretne koristi za građane od prve plutajuće solarne elektrane u Sloveniji

6. jul 2021. - Državna elektroprivreda HSE se nada da bi izgradnja prve plutajuće solarne elektrane u Sloveniji mogla da počne krajem 2027.

srbija hrvatska ENGAGE subotica solar stajalista gorjani elektrana

Hrvatska i Srbija zajednički instalirale solarne panele na 30 javnih objekata

6. jul 2021. - Investicije su sprovodene kroz projekat Energetski efikasne zajednice - ENGAGE, vredan više od dva miliona evra

Rumunija milijarde AI cvoriste nuklearni pogon podzemne data centre

Rumunija sprema milijarde za AI čvorište na nuklearni pogon, podzemne data centre

6. jul 2021. - Rumunija razvija projekat Black Sea AI Gigafactory, vredan i do pet milijardi evra, za 100.000 akceleratora kod nuklearnih elektrana

crna gora mapiranje studija solar vetar TNC eko tim

Mapirane ekološke lokacije za gradnju solarnih elektrana i vetroaprkova snage 16,3 GW u Crnoj Gori

6. jul 2021. - Crna Gora poseduje lokacije, koje imaju slab uticaj na biodiverzitet i ljude, sa potencijalom za...