OIE

IRENA: Solarne, vetroelektrane prkose inflaciji snažnim padom cena

IRENA Solarne vetroelektrane prkose inflaciji snaznim padom cena

Foto: Whitney Beadle / United States Government Work

Objavljeno

17.07.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.07.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Troškovi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora su prošle godine nastavili da se smanjuju, jer izazovi koji pogađaju lance snabdevanja i rast cena sirovina tek treba da se odraze na cene projekata, saopštila je IRENA. Cena struje iz vetroelektrana na kopnu je pala 15 odsto, u poređenju sa smanjenjem od 13 procenata za one na vodi i 13 odsto za solarne elektrane.

Izveštaj Troškovi proizvodnje struje iz obnovljivih izvora za 2021. (Renewable Power Generation Costs in 2021), kojeg je objavila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), pokazuje da su 2021. troškovi za gotovo dve trećine ili 163 gigavata novoinstaliranih projekata bili manji nego za najjeftiniju varijantu na ugalj u okviru Grupe 20 (G20) zemalja s najvećim i najbrže rastućim privredama.

Ova organizacija procenjuje da će 2022. godine, s obzirom na trenutnu visinu cena fosilnih goriva, električna energija iz postrojenja priključenih samo prošle godine oboriti troškove za proizvodnju energije za 55 milijardi dolara. Budući da im je period sprovođenja relativno kratak, projekti solarnih parkova i vetroelektrana imaju suštinski značaj za napore za brzo smanjenje korišćenja fosilnih goriva u cilju njegovog ukidanja i za ograničavanje makroekonomske štete koje ona čine na putu ka eliminisanju emisija gasova s efektom staklene bašte, ističu autori.

La Camera: Iako bi privremena reakcija na krizu mogla biti neophodna u ovoj situaciji, izgovori da se ublaže klimatski ciljevi neće moći da se održe na srednji do dugi rok

„Struja iz obnovljivih izvora je njen ubedljivo najjeftiniji oblik… Struja iz obnovljivih izvora oslobađa privrede od nestabilnosti vezane za cene i uvoz fosilnih goriva, ograničava troškove na ime energenata i povećava otpornost tržišta – još i više dok se današnja nestašica energenata nastavlja. Iako bi privremena reakcija na krizu mogla biti neophodna u ovoj situaciji, izgovori da se ublaže klimatski ciljevi neće moći da se održe na srednji do dugi rok“, izjavio je generalni direktor asocijacije IRENA Francesco La Camera.

Uzlet cena CO2, fosilnih goriva čini obnovljive izvore još konkurentnijima

Visoke cene uglja i fosilnog gasa će takođe duboko poremetiti konkurentnost fosilnih goriva i učiniti solar i vetar još privlačnijim, stoji u dokumentu. Uz nezapamćeni skok cena u Evropi, nove cene proizvodnje struje iz fosilnog gasa će ga sve više činiti neisplativim, kada se gledaju troškovi za ceo životni vek, što povećava rizik od propadanja takvih investicija, dodato je.

Ukoliko cene materijala ostanu povišene, cenovni pritisci će biti naglašeniji i ukupni troškovi za energiju iz obnovljivih izvora će verovatno porasti

Što se tiče lanaca snabdevanja, podaci organizacije IRENA nagoveštavaju da se nisu sva povećanja troškova za materijale prelila na cene opreme i troškove projekata. Ukoliko cene materijala ostanu povišene, cenovni pritisci će biti naglašeniji i ukupni troškovi za energiju iz obnovljivih izvora će verovatno porasti, dodala je. Međutim, te skokove bi moglo da zaseni poboljšanje performansi na polju konkurentnih obnovljivih izvora, kad uračunamo više cene fosilnih goriva, otkrivaju projekcije.

IRENA Solar wind power costs defy inflation with massive drop
Foto: Velike solarne elektrane u Evropi postaju sve konkurentnije u celini s obzirom na troškove goriva i CO2 (IRENA)

Najveći pad troškova projekata od 2010. izmeren je kod velikih solarnih elektrana

Uravnoteženi prosek sravnjenih troškova proizvodnje električne energije, LCOE, za vetroelektrane na kopnu priključene 2021. spustio se 15 odsto na godišnjem nivou na 3,3 centa američkog dolara po kilovat-satu. Kod novih velikih fotonaponskih postrojenja je potonuo 13 procenata na 4,8 centi, a kod vetroelektrana na moru 13 procenata na 7,5 centi po kilovat-satu. Na mrežu je povezana samo jedna elektrana pogonjena koncentrovanom solarnom energijom (CSP) i u tom segmentu je LCOE porastao sedam odsto na 11,4 centa po kilovat-satu.

Hibridne elektrane, pogoni za skladištenje energije, virtuelne elektrane i druge inovacije mogu da transformišu suštinu tehnologija za varijabilnu energiju iz obnovljivih izvora

Globalni uravnoteženi prosek LCOE-a novo povezanih velikih fotonaponskih postrojenja je od 2010. zaključno sa 2021. smanjen 88 odsto, u poređenju sa spuštanjem od 68 odsto kod vetroelektrana na kopnu i CSP-a te 60 procenata za vetroparkove na vodi.

U rezultate su uračunati efekat inflacije i troškovi rada i održavanja. Ipak, u LCOE ne ulaze troškovi balansiranja kao ni subvencije i prednosti za operatere koji u okviru svoje elektrane imaju i rešenja za skladištenje ili mogućnost da pružaju dodatne mrežne usluge. Hibridne elektrane sa postrojenjima za skladištenje energije i drugim relevantnim tehnologijama kao i otvaranje virtuelnih elektrana koje uvezuju tehnologije proizvodnje struje mogu zajedno da transformišu suštinu tehnologija za varijabilnu energiju iz obnovljivih izvora, poručuje IRENA.

Investitori u obnovljive izvore su lane na mrežu povezali 257 gigavata snage, što je tri odsto manje nego 2020, ali 41% preko nivoa izmerenog za prethodnu godinu. Taj kapacitet uključuje elektrane na biomasu, geotermalne i hidrocentrale. Kina se održala na najvišoj poziciji sa 29 gigavata. Slede je Brazil, Vijetnam i Švedska, a Turska je 2021. izašla peta, sa 1,8 gigavata.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

17. jul 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

17. jul 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

17. jul 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

17. jul 2022. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu