OIE

Investicije u OIE u Crnoj Gori 180 miliona evra

Foto: Pixabay

Objavljeno

08.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo ekonomije Crne Gore saopštilo je da ukupne dosadašnje investicije u postrojenja koja proizvode eletkričnu energiju iz obnovljivih izvora energije (OIE) u toj zemlji iznose gotovo 180 miliona evra.

Najveća investicija u obnovljive izvore je vetropark Krnovo čija je vrednost 143 miliona evra, navodi se u saopštenju za javnost.

Preostalih 35 miliona evra uloženo je u 12 malih hidroelektrana (MHE) koje su dobile status povlašćenog proizvođača, a njihova pojedinačna vrednost se kreće od 1,3 do skoro 8 miliona evra.

Svi ovi objekti će nakon isteka koncesionog ili perioda zakupa zemljišta preći u vlasništvo države.

Kako je saopšteno iz ministarstva, država Crna Gora od ovih investicija ima značajne prihode od PDV-a i koncesionih naknada. U budžet je do sada uplaćeno oko milion evra samo po osnovu obaveze investitora da plate PDV. Kada je reč o koncesionoj naknadi, država je u prethodne tri godine prihodovala više od 800.000 evra. U saopštenju se takođe navodi da su interesi države po pitanju koncesione naknade u potpunosti zaštićeni, jer se naplaćuje na osnovu plana proizvodnje energije koji dostavlja investitor, to jest na osnovu ostvarenja plana ukoliko je proizvodnja veća od planirane.

Francusko-austrijski konzorcijum Akuo Energy SAS – Ivicom Consulting koji investira u vetropark Krnovo do sada je kroz naknadu za eksproprijaciju zemljišta isplatio više od 600.000 evra vlasnicima nepokretnosti na području Krnova.

Ministarstvo ekonomije navodi da korist od realizacije ovih projekata ima i lokalno stanovništvo, jer prihod od koncesione naknade ubira i lokalna samouprava. Uz to, investitori ulažu i u poboljšanje kvaliteta života u tim područjima.

Kroz realizaciju projekata izgradnje malih hidroelektrana koje se uglavnom grade u manje razvijenim područjima Crne Gore, investitori su značajna sredstva uložili u izgradnju putne i elektroenergetske infrastrukture, kao i realizaciju projekata poput izgradnje ribnjaka i vodenica, rekonstrukcije javne rasvete i slično.

U skladu sa evropskom praksom i obavezama, država otkupljuje energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora koju jednim delom finansira iz naknade za obnovljive izvore. Kako tvrde iz ministarstva, država je i u ovom slučaju zaštićena jer koncesionar ne može da traži naknadu tako što će pravdati neostvarenje plana vremenskim uslovima koji utiču na OIE.

Saopštenje Ministarstva ekonomije usledilo je nakon što je Crna Gora povećala naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Na povećanje naknade reagovala je Socijaldemokratska partija (SDP) koja je zatražila od Vlade da oslobodi građane tog nameta, jer je nacionalni cilj od 33 odsto energije iz obnovljivih izvora već dostignut.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

8. februar 2017. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

8. februar 2017. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

8. februar 2017. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

8. februar 2017. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini