OIE

I Rumunija suočena s rekordno lošom hidrološkom situacijom

I Rumunija suocena s rekordno losom hidroloskom situacijom

Foto: Frimufilms on Freepik

Objavljeno

12.11.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.11.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hidroelectrica, rumunski državni operator hidroelektrana i snabdevač električnom energijom, očekuje rekordno nisku godišnju proizvodnju, usled surove suše. Međutim, u zimsku sezonu ulazi s mnogo većom količinom vode u akumulacijama nego 2024, a prognozira da će joj profit dostići 590 miliona evra.

Hronična suša i vrućina u Jugoistočnoj Evropi će verovatno prisiliti zemlje u regionu na ogromne investicije u desalinizaciju. Bilo da se to događa zbog klimatskih promena ili je, po mišljenju skeptika, reč o cikličnom fenomenu, i privreda i priroda su pod teškim pritiskom.

Jedan od trendova je smanjivanje nivoa vode u rekama, jezerima i akumulacijama. To je znak neizvesnosti za projekte hidroelektrana, a pogotovo onih na malim vodotokovima, jer su izuzetno osetljivi na sušu. Nakon što je zabeležen ekstremni pad popunjenosti akumulacija u nizu zemalja, uključujući Grčku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, i rumunska Hidroelectrica je proglasila uzbunu.

Ova državna elektroprivreda i snabdevač strujom očekuje rekordno nisku proizvodnju za 2025, tek nešto iznad 11 teravat-sati, izjavio je na konferenciji Focus Energetic predsednik odbora direktora Bogdan Nikolaje Badea, a prenosi Agerpres.

U toku je do sada najsušnija godina, naglasio je. Proizvodnja je, po svemu sudeći, niža čak i nego 2012, kada je kompanija upala u nesolventnost.

Meteorološki udar slabi, ali nije vreme za opuštanje

Nasuprot tome, Hidroelectrica očekuje da će joj profit ove godine dostići tri milijarde leja (590 miliona evra), otkrio je Badea. Štaviše, istakao je, rezerve vode su na oko 73 odsto, a pre godinu dana popunjenost je iznosila samo 64 procenta.

Generalni direktor je kazao da je primetio promenu u meteorološkom obrascu i procenio da se, što se tiče vremenskih uslova, smanjio pritisak na sektor energetike. „Ali ne mislim da je vreme za opuštanje. Jer po onome što sam primetio, statistički, iz prethodnih godina, jeste da čak i ukoliko bude situacija u kojima bismo imali blaže zime, u kojima epizode ekstremne hladnoće traju kraće, ovi problemi mogu da se jave u bilo kojem trenutku“, objasnio je.

Slobodno tržište je jedini okvir za ispravno određivanje cena

Badea je rekao da je „ekstremno srećan“ zbog povratka slobodnog tržišta, uz tvrdnju da je to jedini način za ispravno određivanje cena. Hidroelectrica je nedavno objavila da je ukupan broj njenih krajnjih potrošača – domaćinstava i ostalih – premašio milion.

Kompanija ima 188 hidrocentrala, sa 6,4 gigavata kapaciteta u zbiru, i vetropark Crucea, od 108 megavata.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

corbii mari nofar solar rumunija

Nofar Energy počeo gradnju najvećeg solarnog parka u Rumuniji

12. novembar 2025. - Izraelski Nofar Energy je počeo izgradnju solarnog parka Corbii Mari, od 282 MW, koji bi trebalo da bude priključen na mrežu sledeće godine

crna gora solar gradnja solarne elektrane sonja zugic

EPCG Solar gradnja dosad u 2025. instalirala solarne elektrane snage 36 MW

12. novembar 2025. - Firma EPCG Solar gradnja je saopštila da je do 1. decembra ostvarila realizaciju iznad plana za 2025. godinu

srbija severna makedonija gasovod interkonekcija djedovic bozinovska beograd

Srbija i Severna Makedonija žele da izgrade gasnu interkonekciju do kraja 2027.

12. novembar 2025. - Ministarke energetike Severne Makedonije i Srbije, Sanja Božinovska i Dubravka Đedović Handanović, sastale su se danas u Beogradu

severna makedonija dalekovod kodar elnos mepso hrvatska srbija bih

Firme iz Hrvatske, BiH i Srbije grade dalekovod u Severnoj Makedoniji

12. novembar 2025. - Posao obuhvata izgradnju 400 kV dalekovoda od 400/110 kV TS Bitola 2, preko 400/110 kV TS Ohrid, do granice Severna Makedonija -Albanija