Životna sredina

Hrvatsko ministarstvo odobrilo bespovratna sredstva za ekološke projekte

Photo: Pixabay

Objavljeno

20.09.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.09.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatsko ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodelilo je više od 300 miliona kuna (oko 40 miliona evra) bespovratnih sredstava za četiri projekta na polju zaštite životne sredine na kojima će raditi nekoliko državnih institucija. Projekti će biti finansirani iz strukturnih i investicionih fondova Evropske unije i treba da doprinesu ispunjavanju obaveza koje je Hrvatska preuzela pristupanjem EU, saopštilo je ministarstvo.

Novac za projekte je obezbeđen sufinasiranjem iz budžeta Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. iz koga je obezbeđeno 85 odsto sredstava, odnosno 322,6 miliona kuna (oko 43 miliona evra) a ukupna vrednost sva četiri projekta je 379,6 miliona kuna (oko 50 miliona evra).

Ugovore za bespovratna sredstva su potpisali predstavnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Državnog hidrometeorološkog zavoda za projekat u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite životne sredine i energetike za projekat u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu.

Fakultet strojarstva i brodogradnje je dobio 57 miliona kuna (oko 7,6 miliona evra) za uspostavljanje nacionalne referentne laboratorije za emisije iz motora s unutrašnjim sagorevanjem na mobilnoj mašineriji. Uz laboratoriju će biti formiran i baza podataka o zagađenju iz tih mašina.

Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada su dobili 125 milion kuna (oko 16 miliona evra) da prošire i modernizuju državnu mrežu za trajno praćenje kvaliteta vazduha u urbanim sredinama. Taj projekat podrazumeva modernizaciju mernih stanica i izradu modela za procenu koncentracija toksičnih materija i unapređenje njihovih laboratorija.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je dobilo 11 miliona kuna (oko 1,4 miliona evra) da razviju sistem upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta. Te dve državne ustanove će izraditi planove kontrole takvih vrsta i načina da se umanji njihov uticaj na autohtone vrste.

Ministarstvo i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu su dobile 186 miliona kuna (oko 25 miliona evra) da razviju okvir za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000. Oni će izraditi planove za upravljanje mrežom i program zaštite šuma koje čine oko 40 odsto područja koje ona pokriva u Hrvatskoj. U okviru projekta će se sakupljati i podaci o vrstama i staništima na području mreže i ulagati napori da se podigne svest o njoj među stanovništvom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

20. septembar 2017. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

bih republika srpska litijum poslanici glasanje majevica rudnik

Poslanici RS nisu podržali moratorijum na rudnik litijuma na Majevici, ali borba se nastavlja

20. septembar 2017. - Inicijativu je u periodu od 19. decembra 2024. godine do 20. januara ove godine podržalo 6.057 građana sa područja četiri lokalne zajednice

crna gora cehotina rudnik zagadjenje suplja stijena sahmanovic

Jalovina iz rudnika olova i cinka zagadila izvorišta i vodotokove, Crna Gora ga delimično zatvorila

20. septembar 2017. - Šupljina u tlu flotacionog jalovišta omogućila vodi iz flotacionog jezera da nađe podzemni put do udaljenih izvorišta i zagadi vodotokove

Krivicna prijava Zijin Copper zagadivanja zagadjivanja zivotne sredine

Krivična prijava protiv kompanije Zijin Copper zbog zagađivanja životne sredine

20. septembar 2017. - Deset stanovnika Krivelja, Bora i Slatine je s RERI-jem podnelo krivičnu prijavu protiv kompanije Zijin Copper