Klimatske promene

Hrvatski grad Karlovac dobiće prvu niskougljeničnu četvrt u regionu

regea karlovac prostorni plan dekarbonizacija gradska cetvrt

Foto: Grad Karlovac

Objavljeno

09.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Grad Karlovac prvi je u Hrvatskoj, i među prvima u Evropskoj uniji, u saradnji sa Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), usvojio je prostorni plan koji trasira put da jedna od njegovih četvrti bude održiva, energetski efikasna i otporna na klimatske promene. Inače, Karlovac je jedan od gradova u Hrvatskoj koji prednjače u energetskoj tranziciji.

REGEA je bila jedan od partnera u Interreg Europe projektu LC Districts, čiji je cilj bila izmena određenog strateškog dokumenta kako bi se napravio korak prema dekarbonizaciji gradskih četvrti. Ideja je bila da se za to iskoriste energetski i klimatski elementi u prostornim planovima.

Prostorni planovi u rukama lokalnih vlasti i mogu se smatrati alatom za podsticanje energetske tranzicije

REGEA kaže da je sa gradovima severozapadne Hrvatske prepoznala prostorne planove kao jedan od ključnih dokumenata koji mogu biti pokretač ili kočnica dekarbonizacije četvrti i gradova. Prostorni planovi su u rukama lokalnih i regionalnih vlasti i mogu se smatrati alatom za podsticanje energetske tranzicije.

REGEA je napravila sve potrebne analize i predložila kako da se mere koje su već postojale u Akcionom planu za održivi energetski razvoj i klimatske promene (SECAP) Grada Karlovca uključe u prostorni plan.

Novi prostorni plan postavlja put prema održivosti i otpornosti jedne gradske četvrti na klimatske promene

Rezultat procesa, u kojem su učestvovali gradski uredi, komunalne službe, dobavljači energije, nevladine organizacije, akademska zajednica, građani, bio je prostorni plan koji je odobrilo Gradsko veće i koji postavlja put prema održivosti i otpornosti jedne četvrti na klimatske promene, navela je REGEA,i dodala da je sam pilot napravljen za područje zone Urbanističkog plana uređenja Luščić.

Neki od ključnih delova plana su potpuna zabrana fosilnih goriva za potrebe grejanja (nije predviđena mreža za prirodni gas), energija za grejanje će se dobijati samo iz sistema daljinskog grejanja ili toplotnih pumpi, viši standardi za korišćenje obnovljivih izvora energije u poređenju sa nacionalnim, rešenja zasnovana na prirodi u vezi s prilagođavanjem klimatskim promenama.

Primer za dekarbonizaciju i ostalih gradskih četvrti u Hrvatskoj

Agencija navodi da je krenuti ovim putem bila hrabra politička odluka jer je to značilo oštru promenu dosadašnje prakse.

U pripremi plana korišćen je uvid u dobre prakse iz Švedske, Italije, Španije i Češke sa kojima se REGEA upoznala tokom projekta LC Districts. Grad Karlovac će poslužiti kao primer dekarbonizacije i ostalih gradskih četvrti gradova u Hrvatskoj.

REGEA sada sarađuje s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvom prostornog uređenja i graditeljstva kako bi im pomogla u implementaciji znanja osvojenih u ovom procesu u strateške dokumente sa ciljem da se olakša energetska tranzicija, prilagođavanje efektima klimatskih promena i poveća otpornost jedinica lokalne iIi regionalne samouprave, navela je ova Agencija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

9. januar 2023. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

9. januar 2023. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

2025. na putu da postane druga najtoplija godina u istoriji

2025. na putu da postane druga godina u istoriji po visini temperature

9. januar 2023. - Prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S), 2025. je na putu da bude najtoplija posle rekordne 2024. godine

eu cbam zapadni balkan co2 analiza breugel

CBAM će ugroziti spajanje tržišta električne energije i sigurnost snabdevanja

9. januar 2023. - Ocena je rezultat analize uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) istraživačkog centra Bruegel iz Brisela