OIE

Hrvatske šume objavile tender za prodaju sirovine za kogeneracijska postrojenja

Photo: Pixabay

Objavljeno

14.02.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.02.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatske šume raspisale su javni poziv za prodaju 265.000 tona drvne sečke i ogrevnog drveta namenjene isključivo za proizvodnju električne i toplotne energije u visoko efikasnim kogeneracijskim postrojenjima.

Javni poziv za sirovinu vrednu oko 200 miliona evra, objavljen je 12. februara, kao što je i najavljeno pre desetak dana, kada je Uprava Hrvatskih šuma saopštila da 20 ugovora za prodaju drvne sečke i ogrevnog drva smatra raskinutim zbog neispunjavanja ugovornih obaveza. Rok za slanje ponuda je 28. februar.

Na javni poziv se, kako navode u Hrvatskim šumama, mogu javiti kogeneracijska postrojenja koja mogu dokazati visoku efikasnost svojih sistema (najmanje 60%).

Izbor će zavisiti i od planiranog broja novozaposlenih radnika po jedinici kapaciteta za koju će se koristiti sirovina, kao i od indeksa razvijenosti područja.

Prednost će imati firme koje su dobile upotrebnu dozvolu, koje imaju rešenje o statusu povlašćenog proizvođača električne energije Hrvatske energetske regulatorne agencije, kao i potvrdu Hrvatske elektroprivrede (HEP) koja dokazuje da su stekle pravo na trajno priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu, i potvrdu da su utrošile najmanje 75% planiranih investicionih troškova u gradnju postrojenja.

Novi ugovori biće sklopljeni sa firmama koje će u prijavi dokazati da njihova kogeneracijska postrojenja mogu započeti s radom najkasnije do kraja 2019.

Osim što će firme morati da dokažu kako će koristiti otpadnu toplotu, bodovaće se tražena količina sirovine u odnosu na instaliranu snagu električne energije. U prednosti će biti postrojenja, koja će tražiti manji procenat sirovine (maksimalno do 80% kapaciteta) čime Hrvatske šume žele da aktiviraju potencijal privatnih proizvođača biomase.

Cene utvrđene na osnovu podataka koje objavljuje Eurostat

Cene sirovine utvrđene su na osnovu podataka evropske statističke agencije Eurostat, a usklađivaće se prema Indeksu cene drvne sečke. Cene će, takođe, biti varijabilne tokom trajanja ugovora.

„U novim ugovorima obavezujemo se da ćemo kontrolisati efikasnost postrojenja i distribuciju energije prema drugim proizvođačima, vrtićima, školama ili stambenim zgradama. Drvna biomasa je strateški energent među obnovljivim izvorima energije (OIE) i zato je naglasak ovog javnog poziva na efikasnoj upotrebi sirovine i energije u svim fazama energetskog lanca“, izjavio je Mario Klobučar, koordinator za šumsku biomasu Hrvatskih šuma.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ingka Investments odmakla u gradnji najvece solarne elektrane u Rumuniji

Ingka Investments odmakla u gradnji najveće solarne elektrane u Rumuniji

14. februar 2019. - Ingka Investments iz konglomerata brenda IKEA uveliko gradi svoj prvi solarni park u Rumuniji, koji će verovatno biti najveći u toj zemlji

Veštačka inteligencija pomaže u ranom otkrivanju kvarova na lopaticama vetroturbina

Veštačka inteligencija pomaže u ranom otkrivanju kvarova na lopaticama vetroturbina

14. februar 2019. - Dvoje turskih inženjera razvilo je sistem za rano upozoravanje koji pomoću veštačke inteligencije detektuje kvar na lopaticama vetroturbine

Srbija usvojila Plan pravedne energetske tranzicije do 2030

Srbija usvojila Plan pravedne energetske tranzicije do 2030.

14. februar 2019. - Srbija je dobila Plan pravedne energetske tranzicije do 2030. godine, a u dokumentu su predlozi za ublažavanje šokova od smanjenja upotrebe fosilnih goriva

svet cop28 obnovljiva energija utrostrucenje nacionalni ciljevi ember analiza

Dogovor sa COP28: 133 zemlje obećale da će utrostručiti ciljeve za obnovljivu energiju, a ispunile njih 16

14. februar 2019. - Od dogovora 2023. godine, koji je podržalo 133 zemalja, samo 22 su revidirale svoje ciljeve, a većina njih je u Evropskoj Uniji