OIE

Hrvatska usvojila strategiju za vodonik do 2050.

hrvatska strategija za vodonik

Foto: iStock

Objavljeno

28.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska planira da do 2030. godine instalira kapacitete za proizvodnju vodonika snage 70 megavata (MW), a 2.750 MW do 2050. godine, što bi povećalo udeo u ukupnoj potrošnji energije sa nula na 0,2 odsto odnosno 11 odsto, navodi se u Hrvatskoj strategiji za vodik do 2050. godine koju je usvojio Hrvatski sabor.

Izgradnja elektrolizera snage 70 odnosno 2.750 MW do 2050. godine je planirano u skladu sa scenarijem klimatske neutralnosti do 2050. Ali, kako se navodi u Strategiji, s obzirom na potencijal koji privreda zasnovana na vodoniku sve više dobija u EU, kao i potencijal koj je Hrvatska iskazala u pogledu obnovljvih izvora energije, navedeni ciljevi mogu se dodatno povećati u slučaju primene scenarija ubrzanog razvoja privrede zasnovane na vodoniku.

U tom slučaju moguće je instaliranje elektrolizera kapaciteta 1.270 MW do 2030. odnosno 7.330 MW do 2050, piše u Strategiji i dodaje da bi to pvećaloudeo vodonika u potrošnji energije na 3,75 do 2030. odnosno 15 odsto do 2050.

Strategija, kako se navodi, daje nacionalnu viziju razvoja, istraživanja, proizvodnje, infrastrukture i primene tehnologije vodonika, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i viziju nacionalnih ciljeva vezanih za razvoj infrastrukture za alternativna goriva.

Potrebna ulaganja od 3,1 do 9,3 milijarde evra

U Strategiji se podseća da EU strategija za vodonik procenjuje iznos ukupnih ulaganja u proizvodne kapacitete do 2050. u rasponu od 180 do 470 milijardi evra, i navodi da će za uspostavljanje privrede zasnovane na vodoniku u Hrvatskoj takođe biti potrebna značajna ulaganja. I to u svim sektorima, od proizvodnje, unapređenja i podsticanja novih tehnologija, istraživanja, skladištenja i transporta do korišćenja u transportu (punionice i vozila) i industriji (tehnološki procesi).

Za svaki od dva scenarija procijenjene su potrebne kapitalne investicije koje uključuju troškove elektrolizatora, kompresora i rezervoara za vodonik.

Scenario klimatske neutralnosti zahteva investicije od 23,8 milijardi kuna (3,1 milijarda evra) do 2050, a scenario ubrzanog razvoja privrede zasnovane na vodoniku 70,2 milijarde (9,3 milijarde evra), piše u studiji.

Hrvatska je ranije najavila da bi prvo potrojenje za proizvodnju vodonika trebalo da dobije do 2025.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

envision zeleni vodonik amonijak

U Kini otvorena najveća fabrika zelenog vodonika i amonijaka na svetu

28. mart 2022. - Fabrika trenutno može da proizvede 320.000 tona zelenog amonijaka godišnje, a do 2028. bi kapacitet trebalo da poraste na 1,5 miliona tona.

vodonik

Četiri naučnika iz eks-Jugoslavije poručila: Podržati istraživanja vodonika primenljiva u praksi

28. mart 2022. - Tim naučnika iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine radi na projektu proizvodnje vodonika elektrolizom morske vode.

Crna Gora do 10 novembra prima ponude prvu aukciju projekte solarnih elektrana

Crna Gora do 10. novembra prima ponude za prvu aukciju za projekte solarnih elektrana

28. mart 2022. - Pravna lica i preduzetnici u Crnoj Gori se spremaju za prvu aukciju za tržišne premije za projekte solarnih elektrana

GGF pojacava direktno kreditiranje uz fokus na energetsku bezbednost tranziciju

GGF pojačava direktno kreditiranje uz fokus na energetsku bezbednost, tranziciju

28. mart 2022. - Fond za zeleni razvoj (GGF) je u svom izveštaju za 2024. predstavio kako širom Jugoistočne Evrope i Kavkaza i drugde on pogoni zelenu tranziciju