Električna energija

Hrvatska povećala cilj za udeo obnovljive energije sa 36 odsto na 42 odsto

hrvatska nekp cilj oie povecanje

Foto: Franz W. from Pixabay

Objavljeno

14.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska je povećala sve najvažnije ciljeve u ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za period 2021-2030. godine, pa je tako udeo obnovljivih izvora energije u potrošnji energije porastao sa 36 na 42 odsto.

Nacionalni energetski i klimatski planovi (NEKP) sadrže glavne klimatske i energetske ciljeve članica Evropske unije i konkretne mere kako će ti ciljevi biti ostvareni.

Obaveza članica bila je da ažurirane nacrte probitnih NEKP-ova, odobrenih od strane Evropske komisije 2019, dostave do kraja juna 2023, a finalne dokumente do kraja juna ove godine.

Hrvatska je sada završila finalnu verziju ažuriranog NEKP-a i stavila je na javnu raspravu.

Razlozi ažuriranja su povećanje klimatskih ambicija

Glavni razlozi ažuriranja su povećanje klimatskih ambicija do 2030. godine na nivou EU i dostizanje ugljenične neutralnosti do 2050, navodi se u finalnoj verziji.

Hrvatska je, kako se dodaje, usvojila ambicioznije ciljeve u pogledu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećala ciljeve za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

Cilj za smanjenje emisija u sektorima koje obuhvata Sistem za trgovanje emisijama EU (EU ETS) u odnosu na 2005. je tako povećan sa najmanje 43 odsto na 62 odsto. Smanjenje emisija za sektore izvan ETS-a je bilo najmanje sedam odsto, a sada je 16,7 odsto.

Hrvatska namerava da dodatno smanji potrošnju struje

Hrvatska planira da udeo obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije do 2030. dostigne 42,5, što je rast od 6,1 odsto u odnosu na prvobitni NEKP. Cilj za udeo zelene energije u saobraćaju je skoro dupliran – sa 13,2 odsto na 24,6 odsto.

Potrošnja primarne energije je sa 344,38 piko-džula (PJ) smanjena na 336,9 PJ, a neposredna potrošnja energije sa 286,91 PJ na 246,2 PJ. Smanjenje potrošnje znači da Hrvatska namerava da ovu energiju uštedi primenom mera energetske efikasnosti.

Inače, ove godine Hrvatska je već sprovela jedan javni poziv za dodelu subvencija odnosno aukcije za premije za vetroparkove, solarne elektrane i hidroelektrane većeg kapaciteta. Tada su dodeljene premije za elektrane snage 420 MW.

Trenutno je u toku dodelu podsticaja u vidu zagarantovanih otkupnih cena za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Fid-in tarife će Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) na ovom javnom pozivu dodeliti za gradnju solarnih elektrana i hidroelektrana.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

14. novembar 2024. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

14. novembar 2024. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

14. novembar 2024. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

14. novembar 2024. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.