OIE

Hrvatska na distributivnom sistemu ima solar snage 642 MW

hrvatska hep ods solar distributivni sistem suncane elektrane

Foto: Tung Lam from Pixabay

Objavljeno

27.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Hrvatskoj je do kraja juna na distributivni sistem bilo priključeno više od 21.000 solarnih elektrana ukupne snage 642 MW. Broj postrojenja je u prvoj polovini godine povećan je za 35 odsto.

Samo u prvih šest meseci ove godine instalirano je 5,504 fotonaponske elektrane u vlsništvu domaćinstava i firmi, pokazali su podaci HEP Operatora distributivnog sistema (HEP ODS). Na kraju prošle godine ih je bilo više od 15.000.

Sve više građana i privrednika uočava prednosti korišćenja obnovljivih izvora te ih se sve više odlučuje na postavljanje fotonaponskih panela na krovove svojih porodičnih kuća, poslovnih i proizvodnih objekata, kažu u HEP ODS-u.

Time se nastavlja snažan trend povećanja zahteva građana i firmi za priključenje fotonaponskih elektrana na distributivnu mrežu firme koja posluje u sastavu Hrvatske elektroprivrede (HEP), preneo je HEP Vjesnik.

Domaćinstva instalirala 15.444 elektrana

Na mrežu operatora hrvatske distributivne mreže zaključno sa 30. junom bilo je priključeno 21.089 solarnih elektrana, ukupne priključne snage 641,8 MW. Od tog broja, u kategoriji domaćinstva je 15.444 elektrana, snage 105,9 MW, od kojih je 15.226, snage 104,4 MW, u sistemu proizvodnje za sopstvenu potrošnju.

U kategoriji firmi je 5.645 fotonaponskih elektrana, snage 535,9 MW, od kojih je 288 snage 10,5 MW sa sopstvenu potrošnju.

HEP ODS podseća da su u sistemu proizvodnje za sopstvenu potrošnju kupci sa vlastitom proizvodnjom koji unutar svoje instalacije imaju priključenu elektranu za vlastite potrebe, a višak električne energije predaju u elektroenergetsku mrežu.

Najviše solarnih panela u Zagrebu

Od ukupnog broja solarnih elektrana građana i preduzetnika najviše je, čak 3.694, priključeno na distributivnom području Elektre Zagreb, a slede Elektrodalmacija Split sa 1.870, Elektroprimorje Rijeka sa 1.749, Elektroistra Pula sa 1.396 i Elektra Varaždin sa 1.201 fotonaponskom elektranom.

Inače, proizvodnja električne energije iz svih solarnih elektrana je u prvoj polovini godine duplirana je u odnosu na isti period 2023.

Proizvodnja je u prvih šest meseci prošle godine bila 128 gigavat-sati (GWh), a u istom periodu ove godine dostigla je 260 GWh.

Na kraju prošle godine Hrvatska je, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIE Hrvatska), u svim solarnim elektranama imala snagu od 462,5 MW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih trebinje vetroelektrana zhongbo

Zhongbo Group planira da izgradi vetroelektranu kod Trebinja

27. septembar 2024. - Odbornici Skupštine grada Trebinja dali saglasnost za početak pripreme zoning plana, koji je prvi korak ka gradnji vetroelektrane Trebinje 1

Energetska zajednica Zapadni Balkan detaljno isplanira mere pravednu tranziciju

Energetska zajednica: Zapadni Balkan treba da detaljno isplanira mere za pravednu tranziciju

27. septembar 2024. - U novim smernicama za pravednu tranziciju, Sekretarijat Energetske zajednice je ukazao na nedostatak regulative i mera na Zapadnom Balkanu

GGF partnerstvo Svedskom agencijom medunarodni razvoj saradnju Sida

GGF uspostavio partnerstvo sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju

27. septembar 2024. - GGF i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju pojačavaju zeleno kreditiranje na Zapadnom Balkanu i u Istočnom susedstvu EU

zapadni balkan mreze giz projekat Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru ohrid

Treća Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru: Bez mreža nema energetske tranzicije

27. septembar 2024. - Treća Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru u Ohridu okupila je više od 80 stručnjaka sa Zapadnog Balkana