OIE

Hrvatska na distributivnom sistemu ima solar snage 642 MW

hrvatska hep ods solar distributivni sistem suncane elektrane

Foto: Tung Lam from Pixabay

Objavljeno

27.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Hrvatskoj je do kraja juna na distributivni sistem bilo priključeno više od 21.000 solarnih elektrana ukupne snage 642 MW. Broj postrojenja je u prvoj polovini godine povećan je za 35 odsto.

Samo u prvih šest meseci ove godine instalirano je 5,504 fotonaponske elektrane u vlsništvu domaćinstava i firmi, pokazali su podaci HEP Operatora distributivnog sistema (HEP ODS). Na kraju prošle godine ih je bilo više od 15.000.

Sve više građana i privrednika uočava prednosti korišćenja obnovljivih izvora te ih se sve više odlučuje na postavljanje fotonaponskih panela na krovove svojih porodičnih kuća, poslovnih i proizvodnih objekata, kažu u HEP ODS-u.

Time se nastavlja snažan trend povećanja zahteva građana i firmi za priključenje fotonaponskih elektrana na distributivnu mrežu firme koja posluje u sastavu Hrvatske elektroprivrede (HEP), preneo je HEP Vjesnik.

Domaćinstva instalirala 15.444 elektrana

Na mrežu operatora hrvatske distributivne mreže zaključno sa 30. junom bilo je priključeno 21.089 solarnih elektrana, ukupne priključne snage 641,8 MW. Od tog broja, u kategoriji domaćinstva je 15.444 elektrana, snage 105,9 MW, od kojih je 15.226, snage 104,4 MW, u sistemu proizvodnje za sopstvenu potrošnju.

U kategoriji firmi je 5.645 fotonaponskih elektrana, snage 535,9 MW, od kojih je 288 snage 10,5 MW sa sopstvenu potrošnju.

HEP ODS podseća da su u sistemu proizvodnje za sopstvenu potrošnju kupci sa vlastitom proizvodnjom koji unutar svoje instalacije imaju priključenu elektranu za vlastite potrebe, a višak električne energije predaju u elektroenergetsku mrežu.

Najviše solarnih panela u Zagrebu

Od ukupnog broja solarnih elektrana građana i preduzetnika najviše je, čak 3.694, priključeno na distributivnom području Elektre Zagreb, a slede Elektrodalmacija Split sa 1.870, Elektroprimorje Rijeka sa 1.749, Elektroistra Pula sa 1.396 i Elektra Varaždin sa 1.201 fotonaponskom elektranom.

Inače, proizvodnja električne energije iz svih solarnih elektrana je u prvoj polovini godine duplirana je u odnosu na isti period 2023.

Proizvodnja je u prvih šest meseci prošle godine bila 128 gigavat-sati (GWh), a u istom periodu ove godine dostigla je 260 GWh.

Na kraju prošle godine Hrvatska je, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIE Hrvatska), u svim solarnim elektranama imala snagu od 462,5 MW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

google gugl energija vestacka inteligencija ai digitalizacija data centri brookfield hidroelektrane

Google potpisao najveći korporativni ugovor o otkupu električne energije iz hidroelektrana

27. septembar 2024. - Tehnološke kompanije nastavljaju potragu za izvorima energije, koji će zadovoljiti glad za energijom data centara i veštačke inteligencije

Bugarska firma na Dunavu kod Vidina postaviti probnu pontonsku hidroelektranu

Bugarska firma će na Dunavu kod Vidina postaviti probnu pontonsku hidroelektranu

27. septembar 2024. - Jedna vidinska firma namerava da instalira pontonsku mikrohidroelektranu, uz ambiciju da izgradi niz takvih pogona na bugarskom delu Dunava

Cista tranzicija dekarbonizacija ostale prioritetima u nacrtu budzeta EU

Čista tranzicija, dekarbonizacija ostale među prioritetima u nacrtu budžeta EU

27. septembar 2024. - U predlogu budžeta EU za period 2028-2034 uvodi se Evropski fond za konkurentnost od 409 milijardi evra, namenjen za strateške tehnologije

bih epbih spaljivanje otpada te tuzla testiranje

Elektroprivreda BiH odustala od probnog spaljivanja otpada u TE Tuzla

27. septembar 2024. - Elektroprivreda BiH je saopštila da će ispoštovati zaključke Gradskog veća Grada Tuzla. Bilo planirano sagorevanje 100 tona otpada