Hrvatska gospodarska komora pozvala je Vladu Hrvatske da usvoji lex specialis za sektor obnovljivih izvora energije kako bi otkočila i ubrzala gradnju novih elektrana na zelenu energiju.
Udruženje za obnovljive izvore energije Hrvatske gospodarske komore (HGK) pripremilo je novi position paper koji, kako kažu, sažeto analizira najveće prepreke u ovom sektoru i nudi rešenja.
Hrvatska još ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Evropi, kažu HGK-
Udruženje je pre godinu dana isto pripremilo position paper i neki od problema su rešeni, kao što je donošenje Uredbe za energetsko odobrenje, Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav, Mrežna pravila. Izmenjen je Pravilnik o jednostavnim građevinama koji sada pogoduje instalaciji solarnih elektrana do 10 MW, a rešeni su i skoro svi zahtevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije pokrenuti.
Udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj se smanjuje
Ali, zbog kašnjenja podzakonskih akata i sporih administrativnih procedura udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj se smanjuje. IU Udruženju čak ističu da nije izgledno da će Hrvatska ispuniti cilj od 1.500 MW novih projekata do kraja 2024.
„Područje obnovljivih izvora energije ne treba deklarativnu i načelnu podršku. Trebamo nastaviti s konkretnim mjerama i potezima. To nije moguće uz pojedinačne mjere bez vizije cjeline. Treba nam bolja suradnja svih ključnih dionika u energetici i pretvaranje riječi u djela“, poručila je Marija Šćulac, direktorka Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.
Naknade za priključenje na mrežu kasni 554 dana
Najveće kašnjenje je kod naknade za priključenje na mrežu, koja ni nakon 554 dana nije poznata, a zaštita životne sredine je i dalje procedura koja traje najduže, toliko da se može dogoditi da investitor izgubi već dodeljeno energetsko odobrenje dok je ne završi.
Ivo Čović, predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK, naveo je da se neretko događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Tako skladišta energije, kako je naveo, jedan deo regulative definiše, dok u drugom uopšte ne postoje.
Gotovo da nema područja gde tumačenja odredbi različitih javnih ustanova ne predstavljaju problem, ističe Čović.
Tri ključne mere
Kao tri ključne mere Udruženje predlaže osnivanje međuresorne radne grupe, lex specialis i donošenje Zakona o geotermalnoj energiji.
Sudeći po dosadašnjoj praksi, kako kažu, sveobuhvatno usklađivanje propisa samo za sektor proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije iziskivalo bi višegodišnje napore. Takav potez, iako nužan, dodaju, mogao bi rezultirati dodatnim usporavanjem projekata.
Samo brzim pokretanjem lex specialisa za sektor obnovljivih izvora energije mogla bi se ubrzati realizacija projekata, a time bi se ostvarili višestruki pozitivni efekti na investicionu klimu, aktivaciju hrvatske ekonomije i energetski bilans zemlje, piše u dokumentu koji je pripremilo Udruženje.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.