Električna energija

HEP ulaže 450 miliona evra u dva mega hidroprojekta Kosinj i Senj

HEP ulaze 450 miliona evra u dva mega hidroprojekta Senj i Kosinj

Slika: Ovako bi trebalo da izgleda Hidroenergetski sistem Kosinj

Objavljeno

19.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda započela je realizaciju dva projekta značajna projekta – Hidroenergetski sistem Kosinj i Hidroelektrana Senj 2, ukupne snage 412 MW, čija procenjena vrednost iznosi 3,4 milijarde kuna ili skoro 450 miliona evra.

Ova dva megaprojekta, kako ih naziva Večernji list, trebalo bi da obezbede nove količine zelene električne energije, i to vršne energije, ali i da spreče poplave koje su izazivale reke Lika i Gacka, obezbede snabevanje vodom za mesta od Senja do Karlobaga, uključujući ostrva Rab i Pag, i povećaju mogućnosti za navodnjavanje u Lipovom polju.

Najveći deo proizvedene električne energije biće veoma vredna vršna energija

Posle završetka ova dva projekta za šest godina, Hrvatska će dobiti hidroenergetski sistem koji će imati snagu od 650 MW, što je više od snage najveće hrvatske hidroelektrane Zakučac. Taj sistem će imati godišnju proizvodnju od 132 GWh, od čega će najveći deo biti vršna energija.

HEP gradi Hidroenergetski sistem Kosinj i HE Senj 2

HEP je, kako se navodi, ove godine pokrenuo realizaciju druge faze hidroenergetskog sistema Senj, koja se sastoji od dva segmenta: gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj i hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW.

S obzirom da će zbog gradnje akumulacije više stotina ljudi iz sela u Kosinjskoj dolini biti iseljeno ovih dana je u toku gradnja stambene zgrade u mestu Perušić.

HEP namerava da iskoristi preostali hidropotencijal na slivovima reka Lika i Gacka. Postojeći hidroenergetski sistem Senj čine brana Sklope na reci Lici s akumulacijom Kruščica, hidroelektrana Sklope, snage 22,5 MW, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje – Hrmotine, kao i hidroelektrana Senj snage 216 MW.

Ukupna proizvodnja od 132 GWh

Danas HES Senj ima prosečnu godišnju proizvodnju od oko 100 GWh koja čini oko 20% proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10% ukupne proizvodnje HEP-a ili 5% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

Gradnjom objekata druge faze, HES Kosinj i HE Senj 2, dobiće se dodatnih 32 GWh godišnje, od čega će najveći deo proizvodnje biti za sistem veoma vredna vršna energija, navodi Večernji list.

Do kraja godine HEP će u ova dva projekta investirati oko 400 miliona kuna (oko 53 miliona evra), što bi, kako se nadaju u Hrvatskoj, trebalo da utiče na rast BDP-a, zaposlenost i stanje u ekonomiji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih juzna plinska interkonekcija covic ustda bechtel

Čović: Amerikanci bi da izgrade tri gasne elektrane u BiH

19. oktobar 2020. - Dragan Čović i ostali političari iz BiH imali su sastanke sa predstavnicima američkih firmi i Američke agencije za trgovinu i razvoj

Bugarskoj se za racun Luksemburga solarne elektrane s baterijama

U Bugarskoj će se za račun Luksemburga izgraditi solarne elektrane s baterijama

19. oktobar 2020. - Bugarska se ove godine pridružila Finskoj u mehanizmu EU za finansiranje obnovljive energije RENEWFM, kao zemlja domaćin u ime Luksemburga

eet virtuelno brojilo struja

Austrijski EET razvio virtuelno brojilo za lakše merenje potrošnje struje u kući

19. oktobar 2020. - Uz pomoć veštačke inteligencije, inovativno brojilo firme EET određuje ukupnu potrošnju struje u kući za manje od jedne sekunde

IRENA Globalne dnevne potrebe za fleksibilnoscu 2050 cetiri puta vece

IRENA: Globalne dnevne potrebe za fleksibilnošću biće 2050. četiri puta veće

19. oktobar 2020. - Međunarodna organizacija za obnovljivu energiju je izračunala da će se potrebe za fleksibilnošću u dnevnom intervalu učetvorostručiti pre polovine veka