Električna energija

HEP ulaže 450 miliona evra u dva mega hidroprojekta Kosinj i Senj

HEP ulaze 450 miliona evra u dva mega hidroprojekta Senj i Kosinj

Slika: Ovako bi trebalo da izgleda Hidroenergetski sistem Kosinj

Objavljeno

19.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda započela je realizaciju dva projekta značajna projekta – Hidroenergetski sistem Kosinj i Hidroelektrana Senj 2, ukupne snage 412 MW, čija procenjena vrednost iznosi 3,4 milijarde kuna ili skoro 450 miliona evra.

Ova dva megaprojekta, kako ih naziva Večernji list, trebalo bi da obezbede nove količine zelene električne energije, i to vršne energije, ali i da spreče poplave koje su izazivale reke Lika i Gacka, obezbede snabevanje vodom za mesta od Senja do Karlobaga, uključujući ostrva Rab i Pag, i povećaju mogućnosti za navodnjavanje u Lipovom polju.

Najveći deo proizvedene električne energije biće veoma vredna vršna energija

Posle završetka ova dva projekta za šest godina, Hrvatska će dobiti hidroenergetski sistem koji će imati snagu od 650 MW, što je više od snage najveće hrvatske hidroelektrane Zakučac. Taj sistem će imati godišnju proizvodnju od 132 GWh, od čega će najveći deo biti vršna energija.

HEP gradi Hidroenergetski sistem Kosinj i HE Senj 2

HEP je, kako se navodi, ove godine pokrenuo realizaciju druge faze hidroenergetskog sistema Senj, koja se sastoji od dva segmenta: gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj i hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW.

S obzirom da će zbog gradnje akumulacije više stotina ljudi iz sela u Kosinjskoj dolini biti iseljeno ovih dana je u toku gradnja stambene zgrade u mestu Perušić.

HEP namerava da iskoristi preostali hidropotencijal na slivovima reka Lika i Gacka. Postojeći hidroenergetski sistem Senj čine brana Sklope na reci Lici s akumulacijom Kruščica, hidroelektrana Sklope, snage 22,5 MW, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje – Hrmotine, kao i hidroelektrana Senj snage 216 MW.

Ukupna proizvodnja od 132 GWh

Danas HES Senj ima prosečnu godišnju proizvodnju od oko 100 GWh koja čini oko 20% proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10% ukupne proizvodnje HEP-a ili 5% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

Gradnjom objekata druge faze, HES Kosinj i HE Senj 2, dobiće se dodatnih 32 GWh godišnje, od čega će najveći deo proizvodnje biti za sistem veoma vredna vršna energija, navodi Večernji list.

Do kraja godine HEP će u ova dva projekta investirati oko 400 miliona kuna (oko 53 miliona evra), što bi, kako se nadaju u Hrvatskoj, trebalo da utiče na rast BDP-a, zaposlenost i stanje u ekonomiji.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rumunija investiciju male nuklearne modularne reaktore prvo u jedan probni

Rumunija pokrenula investiciju u male nuklearne modularne reaktore, ali prvo u jedan probni

19. oktobar 2020. - Nuclearelectrica je odlučila da krene s investicijom u SMR postrojenje od 462 megavata. Mediji prenose da će izgraditi jedan mali reaktor i testirati ga pre instaliranja ostalih pet.

bih vodonik hidrogen projekat energoinvest epbih H2OIE cei

BiH započela projekat za pripremu nacionalne strategije za vodonik

19. oktobar 2020. - U Sarajevu je započelo sprovođenje projekta "CEI Support to Hydrogen Strategy Development and Know-How Transfer for Bosnia and Herzegovina"

YESS Power probio led u regionu baterijskog sistema Severnoj Makedoniji Novaci Mey Energy

YESS Power probio led u regionu izgradnjom baterijskog sistema u Severnoj Makedoniji

19. oktobar 2020. - Turski YESS Power je kod Bitolja predao na korišćenje prvi veliki baterijski sistem za skladištenje energije (BESS) na Zapadnom Balkanu

srbija racuni za struju januar sneg kvar eds eps

Račune za struju za januar neće morati da plati 51.000 potrošača u Srbiji

19. oktobar 2020. - Uglavnom su to građani koji žive u Loznici, Čačku, Majdanpeku, Boru, izjavio je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a