OIE

HEP planira da na Cresu sagradi najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj

HEP-ce-na-Cresu-graditi-solarnu-elektranu-snage-65-MW

Slika: Primorsko-goranska županija

Objavljeno

02.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Primorsko-goranska županija, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca Samostan sv. Frane – Cres i Hrvatska elektroprivreda (HEP) potpisali su Sporazum o saradnji na projektu Solarna elektrana (SE) Orlec Trinket na otoku Cresu – najveću takve vrste u ovoj zemlji.

Trenutno najveće SE u Hrvatskoj imaju snagu od jednog MW, a kako je saopštio HEP, SE Orlec Trinket imaće snagu 6,5 MW i očekivanu proizvodnju od 8,5 GWh. Vrednost projekta je 45 miliona kuna (6,1 milion evra).

Ovo će biti prva SE u sastavu HEP-a koja neće biti na krovovima poslovnih zgrada ove kompanije. Od 2014. HEP je postavio devet takvih SE.

Do potpisivanja sporazuma je došlo tako što je Primorsko-goranska županija dostavila nameru za ustupanje projekta na javni poziva HEP-a, koji je, posle analize, gradnju SE ocenio isplativim, naveo je HEP.

Projekt je do dobijanja lokacijske dozvole, početkom juna, razvijao Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Potpisivanjem sporazuma, Zavod će ustupiti HEP-u lokacijsku dozvolu za izgradnju SE Orlec Trinket Istok, čime HEP postaje nosilac projekta.

HEP se obavezuje da nastavi aktivnosti na pripremi izgradnje što uključuje izradu glavnog projekta, dobijanje građevinske dozvole, obezbeđivanje novca za gradnju. Samostan se obavezuje da zemljište u svom vlasništvu, na kojem se planira izgradnja, da u zakup HEP-u na 25 godina, naveo je HEP u saoštenju.

SE Orlec Trinket Istok trebalo bi da se izgradi na parceli od 17 hektara, oko dva kilometra severno od naselja Orlec na Cresu.

Strategija razvoja HEP – udeo OIE da dostigne 70 odsto do 2050.

Projekt SE Orlec Trinket prvi je HEP-ov projekt u sklopu planiranog ciklusa samostalnog razvoja ili akvizicije projekata izgradnje SE koje nisu na krovovima objekata. Razvoj ovih, ali i elektrana koje koriste ostale obnovljive izvore energije (OIE), pre svega vetroelektrana, deo je Strategije razvoja HEP, u kojoj je planirano povećanje udela OIE u proizvodnji električne energije kompanije na 50 odsto do 2030. odnosno 70 do 2050. Godine, naveo je HEP u saopštenju.

Pre nekoliko nedelja, Zoran Miliša iz uprave firme RWE Energija, u vlasništvu nemačke kompanije RWE, izjavio je da su RWE Energija i HEP razmatrali ulaganje u solarnu elektranu, a kao moguća lokacija razmatrana je Dalmacija.

Primorsko-goranska županija paralelno je s razvojem projekta Orlec Trinket Istok započela i razvoj projekta SE Orlec Trinket Zapad snage 4,14 MW.

Sporazum su potpisali Marina Medarić, zamenica župana Primorsko-goranske županije, Zdravko Tuba, gvardijan Samostana sv. Frane – Cres i Frane Barbarić, predsednik Uprave HEP.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dimitar Dimitrov REIB BEF 2025 osiguranje baterije

Dimitar Dimitrov: Investitori u baterijske sisteme treba da traže osiguranje u ranoj fazi projekta

2. jul 2018. - Investitori treba da ostvare kontakt sa osiguravačima ili brokerima već u fazi razvoja projekta, rekao je Dimitrov na konferenciji BEF 2025

vodonik slovenija akcioni plan

Slovenija sprema akcioni plan za vodonik do 2030.

2. jul 2018. - Vodonik bi trebalo da pomogne Sloveniji da dekarbonizuje sektore industrijske proizvodnje, transporta i energetike

prozjumeri solar fbih subvencije

Federacija BiH pokrenula program subvencija za prozjumere

2. jul 2018. - Program bi trebalo da obuhvati oko 500 domaćinstava godišnje i poveća proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za 4,2 GWh.

energetska tranzicija eti 2025 wef vetar

WEF: Ubrzava se tempo globalne energetske tranzicije

2. jul 2018. - Najnoviji izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje najbrži napredak energetske tranzicije još od perioda pre pandemije COVID-19.