OIE

Habek: Grejanje na gas i naftu je ćorsokak, a ne prilika za uštedu

habek nemacka grejanje fosilna goriva gas nafta

Foto: Ministarstvo ekonomije i klimatske akcije

Objavljeno

10.04.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.04.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Građani ne bi trebalo da instaliraju sisteme za grejanje na prirodni gas ili lož-ulje jer su fosilna goriva ćorsokak, a ne kasica-prasica, poručio je Robert Habek, nemački vicepremijer i ministar ekonomije i klimatske akcije.

Nemačka trenutno priprema zakon o instalacijama za grejanje domaćinstava kojim će od 2024. godine najmanje 65 odsto energije za grejanje morati da dolazi iz obnovljivih izvora, što u suštini znači zabranu sistema za grejanje na fosilna goriva. Zamisao vlade izazvala je oštru polemiku u javnosti jer su gas i lož-ulje dominantni izvori za grejanje, statistika kaže da je to slučaj u tri od četiri domaćinstva u zemlji.

Očigledno da mnogi instaliraju ili planiraju da instaliraju nove sisteme za grejanje na fosilna goriva, pre nego što zabrana stupi na snagu. Podaci govore da su u 2022. sistemi na gas instalirani u 600.000 domova naspram 260.000 toplotnih pumpi i 70.000 priključaka na daljinsko grejanje – što su uz biomasu tri alternative za fosilna goriva.

Cene gasa i lož-ulja će samo rasti od 2027. pa nadalje zbog naplate emisija

Ali, Habek im je poručio da to nije dobra ideja i upozorio da bi trebalo izbeći paniku.

Toplotna pumpa se, prema njegovim rečima, isplati u periodu od 18 godina, i uskoro će i cene biti niže. Zato bi bilo zaista pogrešno paničiti u poslednjem trenutku, rekao je on, preneo je Tagesschau.

U prilog svom stavu Habek je naveo da će se cene prirodnog gasa i lož-ulja stalno povećavati od 2027. pa nadalje kao rezultat oporezivanja emisija u okviru Sistema  za trgovanje emisijama EU.

Vlada priprema subvencije i druge povlastice da tranzicija bude manje bolna

Samo to je za njega dovoljno da se građani odluče za obnovljive izvore energije kao rešenje za tako dugoročnu investiciju kao što je grejanje. Ali, svestan računice da je grejanje na gas jeftinije od, na primer, toplotnih pumpi, Habek je poručio da će građani dobiti finansijsku podršku da zamene fosilna goriva.

Kako bi umirila javnost i pomogla građanima, nemačka vlada, osim subencija za toplotne pumpe, priprema i druge olakšice za prelazak sa fosilnog na zeleno grejanje.

Tako će postojeći sistemi na grejanje gasom i lož-uljem moći da se koriste i posle 2024, ako se pokvare moći će da se popravljaju, dok će starijima od 80 godina, a u određenim situacijama i mlađima, biti omogućeno da i posle 2024. instaliraju sisteme na fosilna goriva, a biće odobravani i tranzicioni periodi za prelazak na zelenu energiju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

boksic solarna elektrana baterije

Firma iz Zagreba planira solarnu elektranu Bokšić od 99 MW sa baterijskim sistemom

10. april 2023. - Projektom solarne elektrane Bokšić je predviđen i baterijski sistem za skladištenje energije kapaciteta 70,8 MWh.

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

10. april 2023. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata

baterijsko skladistenje baterije bess solarpower europe

SolarPower Europe: EU treba 10 puta više baterijskih kapaciteta da bi održala tempo energetske tranzicije

10. april 2023. - SolarPower Europe je osnovao inicijativu Battery Storage Europe Platform kako bi podstakao rast baterijskih kapaciteta širom EU.

marta kos plan rasta za zapadni balkan skopje

EU planira podršku projektima obnovljive energije i modernizacije mreže kroz Plan rasta za Zapadni Balkan

10. april 2023. - Evropska komisija je predložila prvi paket podrške, od 87,7 miliona evra, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.