OIE

Habek: Grejanje na gas i naftu je ćorsokak, a ne prilika za uštedu

habek nemacka grejanje fosilna goriva gas nafta

Foto: Ministarstvo ekonomije i klimatske akcije

Objavljeno

10.04.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.04.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Građani ne bi trebalo da instaliraju sisteme za grejanje na prirodni gas ili lož-ulje jer su fosilna goriva ćorsokak, a ne kasica-prasica, poručio je Robert Habek, nemački vicepremijer i ministar ekonomije i klimatske akcije.

Nemačka trenutno priprema zakon o instalacijama za grejanje domaćinstava kojim će od 2024. godine najmanje 65 odsto energije za grejanje morati da dolazi iz obnovljivih izvora, što u suštini znači zabranu sistema za grejanje na fosilna goriva. Zamisao vlade izazvala je oštru polemiku u javnosti jer su gas i lož-ulje dominantni izvori za grejanje, statistika kaže da je to slučaj u tri od četiri domaćinstva u zemlji.

Očigledno da mnogi instaliraju ili planiraju da instaliraju nove sisteme za grejanje na fosilna goriva, pre nego što zabrana stupi na snagu. Podaci govore da su u 2022. sistemi na gas instalirani u 600.000 domova naspram 260.000 toplotnih pumpi i 70.000 priključaka na daljinsko grejanje – što su uz biomasu tri alternative za fosilna goriva.

Cene gasa i lož-ulja će samo rasti od 2027. pa nadalje zbog naplate emisija

Ali, Habek im je poručio da to nije dobra ideja i upozorio da bi trebalo izbeći paniku.

Toplotna pumpa se, prema njegovim rečima, isplati u periodu od 18 godina, i uskoro će i cene biti niže. Zato bi bilo zaista pogrešno paničiti u poslednjem trenutku, rekao je on, preneo je Tagesschau.

U prilog svom stavu Habek je naveo da će se cene prirodnog gasa i lož-ulja stalno povećavati od 2027. pa nadalje kao rezultat oporezivanja emisija u okviru Sistema  za trgovanje emisijama EU.

Vlada priprema subvencije i druge povlastice da tranzicija bude manje bolna

Samo to je za njega dovoljno da se građani odluče za obnovljive izvore energije kao rešenje za tako dugoročnu investiciju kao što je grejanje. Ali, svestan računice da je grejanje na gas jeftinije od, na primer, toplotnih pumpi, Habek je poručio da će građani dobiti finansijsku podršku da zamene fosilna goriva.

Kako bi umirila javnost i pomogla građanima, nemačka vlada, osim subencija za toplotne pumpe, priprema i druge olakšice za prelazak sa fosilnog na zeleno grejanje.

Tako će postojeći sistemi na grejanje gasom i lož-uljem moći da se koriste i posle 2024, ako se pokvare moći će da se popravljaju, dok će starijima od 80 godina, a u određenim situacijama i mlađima, biti omogućeno da i posle 2024. instaliraju sisteme na fosilna goriva, a biće odobravani i tranzicioni periodi za prelazak na zelenu energiju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

kina vetar solar planirani projekti izgradnja svet global energy monitor

Tri četvrtine solarnih elektrana i vetroparkova u izgradnji u svetu gradi se u Kini

10. april 2023. - Kina nastavlja da dominira u oblasti obnovljivih izvora energije, prema podacima Globalnog energetskog monitora

Javni poziv grantove energetske zajednice Zapadnom Balkanu

Javni poziv za grantove za energetske zajednice na Zapadnom Balkanu

10. april 2023. - Regija Emilija-Romanja je spremila bespovratna sredstva za osnivanje i jačanje zajednica obnovljive energije (REC) na Zapadnom Balkanu

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji elektricne energije

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji struje

10. april 2023. - Solar je u junu 2025. prvi put bio najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji, budući da je prestigao nuklearke

Opštine i gradovi u Srbiji mogu da se prijave za grantove za energetsku efikasnost

Opštine i gradovi u Srbiji mogu da se prijave za grantove za energetsku efikasnost

10. april 2023. - Za unapređenje energetske efikasnosti objekata od javnog značaja u Srbiji izdvojeno je 571,3 miliona dinara