Električna energija

Gradnja deonice Transbalkanskog koridora od Kraljeva do Kragujevca počinje 2018.

Gradnja deonice Transbalkanskog koridora od Kraljeva do Kragujevca počinje 2018.

Photo: WBIF

Objavljeno

26.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je dobila bespovratni zajam od 6,6 miliona evra od nemačke razvojne banke KfW za izgradnju deonice Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić. On je precizirao da će izgradnja deonice elektroenergetskog koridora od Kraljeva do Kragujevca početi 2018. godine, a da je planirano da bude završena 2020. godine.

„Obezbeđivanjem sredstava za ovu deonicu je ispunjen uslov da se počnu radovi na deonici od Obrenovca do Bajine bašte i od Bajine bašte do Plevlja i Višegrada“, izjavio je agenciji Tanjug Antić posle otvaranja prve deonice elektroenergetskog koridora koja povezuje Pančevo sa Rumunijom.

Deonica od Pančeva do grada Resita sa rumunske strane granice je duga 68 kilometara, a investicija u njenu izgradnju je iznosila 27 miliona evra i njome upravlja državna kompanija Elektromreža Srbije (EMS), srpski operator prenosnog sistema.

EMS je izgradio deonicu od trafostanice „Pančevo 2“ do rumunske granice koristeći svoja sredstva, a izvođači radova su domaće kompanije.

Antić je rekao da će izgradnja svih deonica koridora kroz Srbiju koštati oko 160 miliona evra.

Ovaj elektroenergetski koridor treba da povezuje Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru linijom snage 400 kV, a kroz podmorsku liniju će te zemlje biti energetski povezane sa Italijom od 2022. godine. Kabl dug 455 kilometara snage 400 kV na dnu Jadranskog mora će spojiti Lastvu u Crnoj Gori i grad Vilanova u Italiji.

Deonica koja je puštena u rad je prvi završeni deo Transbalkanskog koridora.

Antić je izjavio da će ovaj kapitalni projekat doneti dugoročne benefite Srbiji, povećati sigurnost snabdevanja, dodatno smanjiti gubitke energije i pomoći da se razvije energetski sistem u Srbiji.

„Panevropski elektrenergetski koridor će proći kroz Srbiju prenoseći električnu energiju sa istoka ka zapadu a to kapitalno utiče na naše ukupne prenosne prilike i smanjuje gubitke na mreži, koji su inače najmanji u Evropi“, rekao je Antić.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

26. decembar 2017. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

26. decembar 2017. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

26. decembar 2017. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

26. decembar 2017. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti