Električna energija

Gradnja deonice Transbalkanskog koridora od Kraljeva do Kragujevca počinje 2018.

Gradnja deonice Transbalkanskog koridora od Kraljeva do Kragujevca počinje 2018.

Photo: WBIF

Objavljeno

26.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je dobila bespovratni zajam od 6,6 miliona evra od nemačke razvojne banke KfW za izgradnju deonice Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić. On je precizirao da će izgradnja deonice elektroenergetskog koridora od Kraljeva do Kragujevca početi 2018. godine, a da je planirano da bude završena 2020. godine.

„Obezbeđivanjem sredstava za ovu deonicu je ispunjen uslov da se počnu radovi na deonici od Obrenovca do Bajine bašte i od Bajine bašte do Plevlja i Višegrada“, izjavio je agenciji Tanjug Antić posle otvaranja prve deonice elektroenergetskog koridora koja povezuje Pančevo sa Rumunijom.

Deonica od Pančeva do grada Resita sa rumunske strane granice je duga 68 kilometara, a investicija u njenu izgradnju je iznosila 27 miliona evra i njome upravlja državna kompanija Elektromreža Srbije (EMS), srpski operator prenosnog sistema.

EMS je izgradio deonicu od trafostanice „Pančevo 2“ do rumunske granice koristeći svoja sredstva, a izvođači radova su domaće kompanije.

Antić je rekao da će izgradnja svih deonica koridora kroz Srbiju koštati oko 160 miliona evra.

Ovaj elektroenergetski koridor treba da povezuje Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru linijom snage 400 kV, a kroz podmorsku liniju će te zemlje biti energetski povezane sa Italijom od 2022. godine. Kabl dug 455 kilometara snage 400 kV na dnu Jadranskog mora će spojiti Lastvu u Crnoj Gori i grad Vilanova u Italiji.

Deonica koja je puštena u rad je prvi završeni deo Transbalkanskog koridora.

Antić je izjavio da će ovaj kapitalni projekat doneti dugoročne benefite Srbiji, povećati sigurnost snabdevanja, dodatno smanjiti gubitke energije i pomoći da se razvije energetski sistem u Srbiji.

„Panevropski elektrenergetski koridor će proći kroz Srbiju prenoseći električnu energiju sa istoka ka zapadu a to kapitalno utiče na naše ukupne prenosne prilike i smanjuje gubitke na mreži, koji su inače najmanji u Evropi“, rekao je Antić.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

26. decembar 2017. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

26. decembar 2017. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

26. decembar 2017. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

26. decembar 2017. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini