Klimatske promene

EU predstavila zakone za klimatsku neutralnost: CO2 porez na uvoznu robu, od 2035. samo električna vozila

EU predstavila zakone za klimatsku neutralnost CO2 porez na uvoznu robu, od 2035. samo elektricna vozila

Slika: Evropska komisija

Objavljeno

15.07.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

15.07.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Evropska komisija usvojila je paket od 12 nacrta zakona za sektore klimatskih promena, energetike, upotrebe zemljišta, transporta i oporezivanja kako bi se do 2030. godine dostigao cilj od 55 odsto neto smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i Evropska unija učini klimatski-neutralnom do 2050. godine. Paket propisa će, takođe, omogućiti da Evropski zeleni dogovor postane realnost.

Paket Fit for 55 predviđa rešenja kojim se zabranjuje prodaja novih dizel i benzinskih automobila od 2035. godine, oporezuje avionsko gorivo, uvodi prekogranična taksu na CO2 na uvoz gvožđa, čelika, cementa, đubriva, aluminijuma i električne energije, uspostavlja poseban sistem trgovine emisijama CO2 za drumski transport i grejanje, pooštrava postojeći EU Sistem za trgovanje emisijama (EU ETS) i proširuje na vodeni transport, kao i povećava cilj za udeo obnovljivih izvora sa 32 odsto na 40 odsto.

O predlozima se sada mora pregovarati sa 27 država članica i Evropskim parlamentom

Nekoliko podataka ilustruje razmere revolucionarne promene koju paket Fit for 55 namerava da postigne: do 2019. godine EU je smanjila emisije za 24 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine, a sada joj je potrebno smanjenje od 55 odsto do 2030. godine i 100 odsto do 2050.

Da bi mere koje predviđa paket Fit for 55 počele da se primenjuju potrebno je da Evropska komisija, 27 zemalja članica i Evropski parlament postignu dogovor. Sledećih meseci, možda i godina, slede pregovori.

Ursula von der Leyen: Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je završena

Evropska komisija pozvala je Evropski parlament i Savet EU da što pre započnu pregovore o predloženim nacrtima zakona kako bi u najkraćem roku stupili na snagu.

Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima nema budućnost, izjavila je Ursula von der Leyen, predsednica Evropske komisije, i dodala da EK želi da narednoj generaciji ostavi zdravu planetu, kao i dobre poslove i rast koji ne šteti prirodi.

Evropski zeleni dogovor je, prema njenim rečima, strategija rasta EU koja vodi ka dekarbonizovanoj ekonomiji.

Evropa je bila prvi kontinent koji je odlučio da bude klimatski neutralan 2050, a sada predstavlja plan kako će to postići, istakla je ona.

Porez na CO2  – aviosaobraćaj, vodeni saobraćaj, drumski transport, grejanje

Evropska komisija je predložila reviziju EU ETS-a kako bi smanjila ukupan nivo dozvoljenih emisionih jedinica i povećala godišnju stopu smanjenja. Predloženo je i postupno ukidanje besplatnih emisionih jedinica za aviosaobraćaj i usklađivanje ovog sektora sa globalnom šemom za umanjenje i smanjenje emisija CO2 za međunarodni aviosaobraćaj (CORSIA), kao i uključivanje sektora vodenog saobraćaja u EU ETS.

Kako bi se ubrzalo smanjenje emisija u drumskom saobraćaju i zgradama, uspostaviće se novi sistem trgovine emisijama za distribuciju goriva za drumski transport i zgrade, saopštila je EK.

Kroz inicijative ReFuelEU i FuelEU uvodi se obaveza za dobavljače goriva da umešavaju sve veće količine održivih goriva u gorivo za avione i brodove.

Od 2035. nema prodaje automobila na dizel i benzin

EK je predložila i strožije standarde emisija CO2 za automobile i kombije kako bi ubrzala prelazak na vozila sa nultom emisijom. Predlog je da se prosečne emisije novih automobila smanje za 55 odsto od 2030. i 100 odsto od 2035. u poređenju sa nivoima iz 2021. godine.

Kao rezultat, svi novi automobili registrovani od 2035. imaće nulte emisije, navela je EK.

Revidirana uredba o infrastrukturi za alternativna goriva predviđa da članice EU prošire kapacitete za punjenje u skladu sa prodajom automobila bez emisija štetnih gasova i da na glavnim autoputevima instaliraju punjače za električna vozila: na svakih 60 kilometara za električno punjenje i na svakih 150 kilometara za vodonik.

Prekogranična taksa na CO2 uvodiće se postupno od 2023. do 2026. godine

Prekogranični mehanizam za prilagođavanja ugljenika (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) uvodiće se postepeno od 2023. do 2026. godine. U početku će se primenjivati na gvožđe, čelik, cement, đubrivo, aluminijum i električnu energiju.

Novi mehanizam određuje taksu na emisije CO2 na uvoz ciljanog kruga proizvoda kako bi se osiguralo da ambiciozna klimatska akcija u Evropi ne dovede do izmeštanja pogona evropskih kompanija u druge krajeve sveta, saopštila je EK.

Ovo će, kako se dodaje, osigurati da smanjenje emisija u EU doprinese globalnom smanjenju emisija, i sprečiti da  kompanije, čija proizvodnja ima visoke emisije CO2, napuštaju EU. EK očekuje da ova mera podstakne industriju van EU i međunarodne partnere da preduzmu korake u istom smeru.

Povećanje udela zelene energije sa 32 na 40 odsto

Da bi smanjila emisije iz proizvodnje i upotrebe energije, koja čini 75 odsto emisija u EU, EK je predložila da se cilj za udeo obnovljive energije poveća sa 32 na 40 odsto, kroz revidiranu Direktivu o obnovljivoj energiji.

Sve države članice EU će doprineti ovom cilju, a predloženi su posebni ciljevi za upotrebu obnovljive energije u transportu, grejanju, hlađenju, zgradama i industriji, saopštila je Evropska komisija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropa nije spremna na klimatske ekstreme sa kojima se suočava

Evropa nije spremna na klimatske ekstreme sa kojima se suočava

15. jul 2021. - Evropska agencija za zaštitu životne sredine objavila je prvu studiju o proceni klimatskih rizika u Evropi, identifikujući 36 rizika

dekarbonizacija-industrije

Nemačka industrija će dobiti milijarde evra subvencija za dekarbonizaciju

15. jul 2021. - Ugovori o razlici za emisije CO2 treba da pomognu kompanijama da ostanu konkurentne dok prelaze na skuplje proizvodne procese

Medeja Loncar ekosistem egosistem

Medeja Lončar (Siemens Srbija): Planeta traži ekosistem, a ne egosistem

15. jul 2021. - Znanje i nove tehnologije su ključni za izazove s kojima se planeta suočava, poručila je direktorka kompanije Siemens Srbija Medeja Lončar

Emisije iz sektora energetike 2023 oborile rekord

Emisije iz sektora energetike 2023. oborile rekord

15. jul 2021. - Suše su prošle godine ograničile rad hidroelektrana, pa su emisije u sektoru energetike treći put zaredom oborile rekord, objavila je IEA