Foto: European Parliament
Evropski komesar Vopke Hukstra, zadužen za klimatsku politiku i oporezivanje, obećao je izuzeće 80 odsto kompanija obuhvaćenih planiranom naplatom u sistemu CBAM. Objasnio je da one mogu da budu oslobođene administrativnog opterećenja iz tog nameta na emisije ugljen-dioksida iz uvoza zato što su preostale firme odgovorne za 97 odsto gasova s efektom staklene bašte.
U okviru tekućih napora da za privredu pojednostavi papirologiju, a troškove umanji, Evropska unija se sprema da drastično smanji obuhvat Mehanizma za prilagođavanje ugljenika (CBAM). Biće izuzeto 80 procenata firmi koje su dužne da primenjuju te odredbe, kazao je za Financial Times evropski komesar za klimu, neto nulu (obaranje neto emisija s efektom staklene bašte na nulu) i čisti rast Vopke Hukstra.
Međutim, preostale kompanije su odgovorne za čak 97 procenata ukupnih emisija u toj grupi, pokazuju rezultati nedavne analize. To je način da se veoma olakša život širokog kruga privrednih društava širom kontinenta, smatra Hukstra, koji je zadužen i za poresku politiku uključujući CBAM.
„Zdravorazumski gledano, ukoliko ne pripadate tom opsegu, onda nema mnogo smisla da radite na mnogo papirologije“, istakao je. Pored toga, Hukstra je rekao članovima Potkomiteta Evropskog parlamenta za poreska pitanja da bi bilo „pametno otpustiti iz stege tih ugrubo 80 odsto“ kompanija „kada je reč o opterećenju administrativnim poslom“.
Hukstra se opredelio za pristup de minimis
CBAM trenutno važi za 20.000 nemačkih i 200.000 kompanija u EU. Obaveza podnošenja izveštaja je uvedena u četvrtom kvartalu 2023. godine. EU je početak postepenog uvođenja naplate zakazala za 1. januar 2026. godine.
Navedene tarife bi na početku 2034. dostigle puni nivo. Evropska komisija bi u međuvremenu u fazama eliminisala besplatne dozvole za emisije gasova s efektom staklene bašte (EUA) koje u okviru Sistema EU za trgovanje emisijama (EU ETS) dodeljuje domaćoj energetski intenzivnoj industriji.
Većina troškova od CBAM-a bi se prelila na kompanije u trećim zemljama, poput onih na Zapadnom Balkanu i Turske, koje izvoze obuhvaćene sirovine i električnu energiju u EU
Hukstra je još sredinom januara nagovestio da će CBAM biti znatno pojednostavljen. Otkrio je i da će glavno izvršno telo EU verovatno primeniti pristup de minimis. To bi trebalo da znači da će biti izostavljeno sve što nije od suštinskog značaja.
Domaće kompanije su suočene sa birokratskim komplikacijama i verovatnim porastom cena obuhvaćene robe i električne energije. S druge strane, najveći deo troškova bi se prelio na izvoznike u EU iz trećih zemalja, poput onih na Zapadnom Balkanu i Turske. To bi im veoma umanjilo konkurentnost.
Robni deo CBAM-a čine cement, gvožđe i čelik, aluminijum, đubriva i vodonik.
Treba pomenuti i da je Evropska narodna partija (EPP) predložila suspendovanje CBAM-a i druge klimatske regulative na dve godine kao i njihovu reviziju.
Olakšanje za Zapadni Balkan, ali i za nepripremljene uvoznike u EU
Administracija u Briselu je uvela CBAM da bi zaštitila svoju privredu od uvoza iz trećih zemalja u kojima se u kojima se ispuštanje gasova s efektom staklene bašte naplaćuje manje ili uopšte ne. Oblikovanje prvobitno zamišljenog sistema nije dovršeno, već je EU, bar donedavno, radila na proširivanju obuhvata.
Mehanizam bi pokrio i indirektne emisije te prerađivačku industriju – fabričke proizvode.
Zemljama Zapadnog Balkana i ostatka Energetske zajednice bi dvogodišnje odlaganje dobro došlo. U velikom su zaostatku sa uvođenjem naplate emisija na domaćem tržištu i ispunjavanjem uslova za izuzeće u sektoru električne energije. Ali i uvoznici u EU i njihovi strani snabdevači obuhvaćenim sirovinama i proizvodima imaju poteškoće u ispunjavanju zakonskih obaveza – posebno na polju izveštavanja.
Pozivi unutar 27-članog trgovinskog bloka da se ublaže klimatska ograničenja postaju sve intenzivniji uporedo sa preokretom u politici dekarbonizacije u Sjedinjenim Državama pod novim-starim predsednikom Donaldom Trampom.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.