Električna energija

EPS napravio neto gubitak od 29,8 milijardi dinara u prvom kvartalu

neto-gubitak-eps

Photo: geralt from Pixabay

Objavljeno

30.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.06.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije (EPS) je u prvom kvartalu ove godine zabeležila neto gubitak od 29,8 milijardi dinara, uz poslovne prihode od 96,5 milijardi dinara. Ovako loš rezultat EPS objašnjava, između ostalog, velikim padom proizvodnje, kupovinom električne energije na tržištu i zamrznutim cenama za krajnje kupce.

Ogroman neto gubitak je rezultat je „značajnog pogoršanja poslovanja“ u poslednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine, navodi se u izveštaju EPS-a. Do kraja septembra 2021.godine, kompanija je imala dobre proizvodne i finansijske rezultate, kao i dobit od 8,5 milijardi dinara i poslovne prihode veće od plana za 7%, navodi se u dokumentu.

Proizvodnja je u prvom kvartalu 2022. pala za 21%

U poslednjem kvartalu 2021. godine, proizvodnja je pala je na 91,3% plana, zbog manje proizvodnje u termolektranama, koje su ostvarile 80,7% plana. Pad proizvodnje električne energije u prvom kvartalu 2022. je bio još veći, ukupno 21% u odnosu na isti prošlogodišnji period, pri čemu su hidroelektrane imale pad od 30%, a termoelektrane 16%.

Razlozi za smanjenu proizvodnju, kako navodi EPS, jesu loš kvalitet uglja iz Rudarskog basena Kolubara, odlaganje remonta u termoelektrani Nikola Tesla (TENT) B, havarije u TENT-u, kao i loša hidrološka situacija u 2022. godini.

Uvoz struje je koštao preko 500 miliona evra u dva kvartala

U ta dva kvartala, EPS je povećao nabavku električne energije, pa je u poslednjem kvartalu 2021. kupio energije u vrednosti od 289,7 miliona evra, po prosečnoj ceni od 232,8 evra za MWh, što je 278,7 miliona više od plana. Za prvi kvartal 2022. godine nabavljeno je struje za 219,2 miliona evra, dok godinu dana ranije nije ni bilo nabavke.

U martu je struja kupovana za 285,5 evra po MWh, a prodavana za 66,4 evra po MWh

EPS je saopštio da je po zaključku Vlade Srbije od kraja oktobra nastavio da kupce snabdeva po nepromenjenim cenama umesto da ih formira po tržišnim principima, pa se tako desilo da u je martu struja kupovana po ceni 285,5 evra za MWh, a prodavana za 66,4 evra za MWh.

Naknada za zelenu energiju nije bila dovoljna da pokrije trošak otkupa

Naknada za podsticaj povlašćenih proizvođača, 0,437 dinara po kWh, nije bila dovoljna da pokrije troškove otkupa električne energije, pa se tu EPS-ov negativni saldo povećao i u poslednjem kvartalu 2021. i u prvom kvartalu 2022. godine, navodi se u izveštaju.

Ostali razlozi za loše rezultate su povećanje cena pristupa i korišćenja prenosnog i distributivnog sistema, povećana potrošnja mazuta i gasa, prenošenje celokupnog iznosa takse za javni medijski servis RTS-u i RTV-u i slabija naplata ove takse, kao i to što cena električne energije nije korigovana iako je povećanje od 3,4% odobreno od februara prošle godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

natrijum jonske baterije litijum catl Naxtra

Litijum dobio konkurenciju – CATL predstavio prvu natrijum-jonsku bateriju koja je ušla u masovnu proizvodnju

30. jun 2022. - Kineski CATL predstavio je bateriju Naxtra, za koju tvrdi da je prva natrijum-jonska baterija na svetu koja se masovno proizvodi

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

30. jun 2022. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

30. jun 2022. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

30. jun 2022. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW