U fokusu

ENERGETSKA TRANZICIJA – Izazov bez povijesnog iskustva (prvi dio)

Goran Granic autorski tekst

Slika: Goran Granić (LinkedIn/Hrvoje Požar)

Objavljeno

16.09.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

16.09.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Autor: Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar

Energetski sektori svih zemalja nalaze se pred velikim izazovom, tranzicijom u uvjetima kontinuiranog smanjenja emisija CO2, što je izazov bez povijesnog iskustva i zahvaća sve sudionike u tehnološkom lancu gospodarenja energijom, sve građane i gospodarske subjekte. Na kraju tog procesa, u EU se spominje 2050. godina, proizvodnja i transformacija energije, transport i prijenos, distribucija i potrošnja energije ostvarivat će se novim tehnologijama i u novim ekonomskim odnosima. Sve promjene će se događati u živom sustavu u kojem svi procesi neće ići u istom pravcu, pa je upravljanje procesima od posebne važnosti.

Tranzicija energetskog sektora uključuje: kontinuirano povećanju energetske učinkovitosti, razvoju kvalitetnog tržišta energije, kontinuirano povećanju korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) , povećanju kvalitete gospodarenja energijom, kontinuirani tehnološkom napretku, te kontinuiranom povećanju obrazovanja i informiranosti građana i gospodarstva o primjerima dobre prakse.

1. Energetska učinkovitost

Energetska učinkovitost je prva komponenta energetske tranzicije s ciljem smanjenja potrebe za energijom, kako bi se smanjila proizvodnja, pa prema tome i emisije CO2. Ona obuhvaća cijeli lanac proizvodnje, transporta/prijenosa, distribucije, potrošnje energije, kao kontinuirani proces koji će se kombinirati različitim mjerama, od investicija, novih tehnologija, upravljanja i svih rješenja digitalizacije procesa gospodarenja energijom.

Zgrade koje su izgrađene prije 1990. uglavnom će se morati energetski obnoviti, a one izgrađene nakon 1990. djelomično će se obnoviti

Mjere koje su na raspolaganju određene su karakterom mjesta potrošnje ili trošila. Zgrade koje su izgrađene prije 1990. godine uglavnom će se morati energetski obnoviti, izolirati. Zgrade izgrađene nakon 1990. djelomično će se trebati obnoviti, a visoku energetsku učinkovitost novih zgrada moguće je postići zakonskim standardima izgradnje.

Za očekivati je da će se nastaviti dosadašnja praksa isključivanja s tržišta neučinkovitih tehnologija. To je efikasna mjera koja se može kvalitetno provesti.

Nije vjerojatno da će se zamjena starih automobila s elektroautomobilima dogoditi u jednoj tranziciji

Jedan od najvećih izazova je povećanje energetske učinkovitosti u prometu. Automobili su skupa sredstva, u prosijeku stara oko 14 godina sa visokom potrošnjom goriva u odnosu na najnovije generacije. Nije vjerojatno da će se zamjena starih automobila s elektroautomobilima dogoditi u jednoj tranziciji, već je realnije očekivati da će se najprije smanjivati potrošnja derivata kroz zamjenu s novim automobilima s efikasnijim motorima sa unutarnjim sagorijevanjem, a nakon toga će doći do zamjene s elektroautomobilima ili korištenja drugih novih tehnologija.

2. Razvoj tržišta energije

Tržište energije je ključna infrastruktura na kojoj se trebaju zasnivati sve energetske i klimatske politike. U razdoblju pred-tranzicije tržište energije je bilo pod velikim pritiskom potpora kojima su se poticali obnovljivi izvori, a u isto vrijeme nije zaživjelo tržište emisija, pa nije bilo ekonomskog razlikovanja između tehnologija za proizvodnju električne energije iz plina ili ugljena. Obvezujuće preuzimanje energije iz obnovljivih izvora s jedne strane, i ne funkcioniranje sustava emisija dovelo je do smanjenja cijene električne energije ispod ekonomske razine, što je za posljedicu imalo zatvaranje mnogih termoelektrana na plin i povećanje proizvodnje u termoelektranama na ugljen, što nije bio cilj klimatske politike.

Trebaju se izbjegavati svi poticaji na cijenu

Iskustvo pred-tranzicije pokazalo je da se mjerama energetske i klimatske politike ne smije urušavati tržište energije, već se trebaju izbjegavati svi poticaji na cijenu, a sve energetske transakcije raditi putem energetskih burzi. Poticaje, ako su potrebni, treba usmjeriti na potpore investicijama i to npr. na segmente bioekonomije, kako bi se ostvarilo kružno gospodarenje resursima.

3. Obnovljivi izvori

Obnovljivi izvori u pred-tranzicijskom razdoblju ostvarili su intenzivan tehnološki razvoj u veličini jedinica, učinkovitosti i cijenama kod vjetra i učinkovitosti i cijenama kod sunca. Te dvije tehnologije, uz hidroelektrane, su temelj buduće energetike.

Najviše lutanja dogodilo se u bio-sektoru

Najviše lutanja dogodilo se u bio-sektoru. Na samom početku pred-tranzicije, bio-sektor je bio rješenje za sve nedostajuće u budućem razvoju. Prva generacija biogoriva je potpuno promašena, kako u energetskom tako i u strateškom smislu. Energija za proizvodnju biogoriva prve generacije gotovo je bila jednaka količini energije potrebne za proizvodnju te energije. Osim toga, zbog visokih poticaja za iste poljoprivredne površine konkurirala je proizvodnji hrane te ju istovremeno demotivirala.

Koncept izgradnje termoelektrana na biomasu je također lutao, dok se nisu postavile visoke granice učinkovitosti i dugoročne održivosti biomase. Bioplinske elektrane su u razvojnom konceptu započete kao samostalni energetski projekti, da bi se postavilo pitanje njihove dugoročne održivosti. Prema najnovijim konceptima, proizvodnja energije predstavlja dodanu vrijednost ukupnom ciklusu bioekonomije, a energija se prvenstveno proizvodi za vlastite potrebe.

Geotermalna energija je posebni izvor koji traži znatna sredstva za istraživanje, što u startu destimulira investitore. Postoji potencijal, a iskorištenje potencijala ovisit će o mjerama politike.

4. Gospodarenje energijom

energetska tranzicija
Energija vetra i sunca, uz hidroelektrane, su temelj buduće energetike

Gospodarenje energijom je širi pojam od energetske učinkovitosti i uključuje energetsku učinkovitost, a odnosi se na upravljanje troškovima za energiju svakog sudionika u tehnološkom lancu od proizvodnje, transporta i prijenosa, distribucije i potrošnje energije, korištenjem digitalne tehnologije i svih mogućnosti koje će se pružati na tržištu energije uključujući i vlastitu proizvodnju. U segmentu gospodarenja očekuju se velike tehnološke promjene. Od razvoja infrastrukture koja će to omogućiti, do razvoja zakonodavnog i ekonomskog sustava koji će samo-generirati interes sudionika na tržištu da za sebe ostvare najpovoljnije rezultate.

Ključna infrastruktura su napredne mreže

Ključna infrastruktura za napraviti iskorak u gospodarenju energijom je uspostaviti napredno mjerenje i realizirati projekt naprednih mreža i pametne potrošnje energije.

5. Tehnološki napredak

U pred-tranzicijskom razdoblju ostvaren je značajan tehnološki napredak, posebno kod korištenja obnovljivih izvora. Za predstojeći period, postoje velika očekivanja da će doći do  povećanja učinkovitosti i smanjenja cijena. S povećanjem korištenja OIE javljaju se dva osnovna problema: uravnoteženje sustava i supstitucija proizvodnje kada iz obnovljivih izvora nema proizvodnje ili je minimalna. Oba problema imaju zajedničku poveznicu, a to je raspolaganje rezervnim kapacitetima koji će imati sposobnost uravnoteženja ili supstituiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Dionici rješenja u budućnosti biti će:

  • Elektroenergetske mreže susjednih država koje u datom vremenu imaju takve kapacitete rezervi,
  • Vlastite hidroelektrane ili crpno-akumulacijske elektrane,
  • Plinske termoelektrane,
  • Skladišta energije,
  • Plinske elektrane koje koriste sintetički metan,
  • Plinske elektrane uz izdvajanje i skladištenje CO2,
  • Korištenje baterija u elektroautomobilima ili za kućnu i poslovnu upotrebu.

Tehnološki razvoj se očekuje u svim aspektima od digitalizaciji energetike do skladištenja energije. Posebno važan aspekt tehnološkog razvoja odnosi se na tehnologije koje mogu produžiti korištenje tehnologija koje koriste prirodni plin, bilo kroz proizvodnju sintetičkog metana ili kroz korištenje prirodnog plina uz izdvajanje i skladištenje CO2.

6. Obrazovanje i informiranost građana

Očekivane promjene u energetskom sektoru, kao posljedica klimatsko-energetske politike, zahtijevaju promjene u sustavu obrazovanja. „Nova“ energetika će se u svim svojim aspektima značajno razlikovati od „današnje“ energetike, a da bi se u tome uspjelo potrebno je mijenjati sustav obrazovanja.

Digitalizacija energetike omogućit će značajno veće mogućnosti upravljanja proizvodnjom i potrošnjom energije

Koncept nove energetike na određeni način briše čvrstu granicu između formalne energetike i kupaca, jer će se na razini kupaca događati proizvodnja energije. Osim toga, digitalizacija energetike omogućit će značajno veće mogućnosti upravljanja proizvodnjom i potrošnjom energije, veću participaciju građana/kupaca u izboru rješenja vlastite energetike.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

SolarEdge fotonaponsku instalaciju velikom depou za gorivo

Oprema SolarEdge odabrana za fotonaponsku instalaciju u velikom depou za gorivo

16. septembar 2019. - U terminalu Alkion obraćaju veliku pažnju na bezbednost, pa su odabrali SolarEdge-ova pametna energetska rešenja

Sloveniji konzorcijum niskougljenicni vodonik

U Sloveniji osnovan konzorcijum za niskougljenični vodonik

16. septembar 2019. - Vlada Slovenije je podržala osnivanje konzorcijuma 18 kompanija, organizacija i opština u cilju razvoja ekosistema za vodonik iz niskougljeničnih izvora

eps cena struje pirvreda srbija dusan zivkovic

Živković: Cena struje za privredu u Srbiji biće niža od 1. maja

16. septembar 2019. - EPS priprema promenu metodologije kojom će se od 1. maja formirati cena energije za komercijalne kupce, najavio direktor Dušan Živkovi

dedovic djedovic Handanovic U obnovu hidroelektrana 400 miliona evra

Đedović Handanović: U obnovu hidroelektrana 400 miliona evra

16. septembar 2019. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović je najavila 400 miliona evra investicija u revitalizaciju četiri EPS-ove hidroelektrane