Električna energija

EMS: Za izgradnju Transbalkanskog koridora 21,5 miliona evra iz kredita i donacije

Foto: www.ems.rs

Objavljeno

03.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Preduzeće Elektromreža Srbije (EMS) potpisalo je ugovor sa nemačkom bankom KfW o kreditu za izgradnju deonice Kragujevac-Kraljevo na Transbalkanskom koridoru.

Ugovor o kreditu kojim će biti obezbeđena sredstva za drugu sekciju prve faze izgradnje Transbalkanskog koridora kroz Srbiju potpisali su Jelena Matejić, v.d. direktora preduzeća EMS, Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike i predstavnici KFW banke.

Iznos kredita je 15 miliona evra. Rok otplate kredita je 12 godina, od čega je grejs period tri, a polugodišnje rate biće otplaćivane devet godina. Kamatna stopa je 0,8 odsto na godišnjem nivou, dok je rok za povlačenje kredita 30. jun 2020. godine. Troškovi na nepovučen iznos kredita su 0,25 odsto. Garancije za ovaj kredit dala je Vlada Srbije.

Ovom prilikom potpisan je i ugovor o donaciji u iznosu od gotovo 6,5 miliona evra u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ostatak novca potrebnog za ovu sekciju EMS će finansirati iz sopstvenih sredstava.

„Bez pomenutih novčanih sredstava EMS ne bi mogao sam da finansira Transbalkanski koridor koji predstavlja projekat od ogromnog državnog, regionalnog, ali i evropskog značaja,“ izjavila je Jelena Matejić, v.d. direktora, i dodala da se nada da će ta kompanija i u budućnosti imati podršku Savezne Republike Nemačke i Evropske unije (EU).

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i Majkl Davenport, šef Delegacije EU u Srbiji i Aksel Ditman, ambasador Nemačke u Srbiji.

Druga sekcija prve faze izgradnje Transbalkanskog koridora kroz Srbiju podrazumeva podizanje prenosne mreže centralne i zapadne Srbije na naponski nivo od 400 kilovolta (kV). Prosečna starost opreme na prenosnoj mreži naponskog nivoa 220 kV u ovim delovima Srbije je 50 godina, zbog čega je njena zamena neophodna.

Izgradnja dalekovoda naponskog nivoa 400 kV Kragujevac-Kraljevo, dogradnja 220/110 kV Kraljevo 3 na 400 kV, kao i novi rasplet na 110 kV naponskom nivou, doprineće, između ostalog, i poboljšanju naponskih prilika u mreži jugozapadne Srbije, posebno u regionu Novog Pazara i Raške, navodi se između ostalog na sajtu kompanije EMS.

Ukupna dužina 400 kV dalekovoda planiranih za izgradnju u prvoj fazi projekta Transbalkanski koridor u narednih deset godina iznosi oko 320 kilometara, od čega je skoro 260 kilometara takozvanih dvostrukih 400 kV dalekovoda. Povećanje instalisanih snaga u transformatorskim stanicama na koridoru u prvoj fazi realizacije iznosi oko 1200 megavolt-ampera (MVA), a ukupna procenjena budžetska vrednost prve faze gradnje projekta Transbalkanski koridor iznosi oko 160 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

3. mart 2017. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

3. mart 2017. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

3. mart 2017. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

3. mart 2017. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila