Električna energija

EMS: Za izgradnju Transbalkanskog koridora 21,5 miliona evra iz kredita i donacije

Foto: www.ems.rs

Objavljeno

03.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Preduzeće Elektromreža Srbije (EMS) potpisalo je ugovor sa nemačkom bankom KfW o kreditu za izgradnju deonice Kragujevac-Kraljevo na Transbalkanskom koridoru.

Ugovor o kreditu kojim će biti obezbeđena sredstva za drugu sekciju prve faze izgradnje Transbalkanskog koridora kroz Srbiju potpisali su Jelena Matejić, v.d. direktora preduzeća EMS, Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike i predstavnici KFW banke.

Iznos kredita je 15 miliona evra. Rok otplate kredita je 12 godina, od čega je grejs period tri, a polugodišnje rate biće otplaćivane devet godina. Kamatna stopa je 0,8 odsto na godišnjem nivou, dok je rok za povlačenje kredita 30. jun 2020. godine. Troškovi na nepovučen iznos kredita su 0,25 odsto. Garancije za ovaj kredit dala je Vlada Srbije.

Ovom prilikom potpisan je i ugovor o donaciji u iznosu od gotovo 6,5 miliona evra u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ostatak novca potrebnog za ovu sekciju EMS će finansirati iz sopstvenih sredstava.

„Bez pomenutih novčanih sredstava EMS ne bi mogao sam da finansira Transbalkanski koridor koji predstavlja projekat od ogromnog državnog, regionalnog, ali i evropskog značaja,“ izjavila je Jelena Matejić, v.d. direktora, i dodala da se nada da će ta kompanija i u budućnosti imati podršku Savezne Republike Nemačke i Evropske unije (EU).

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i Majkl Davenport, šef Delegacije EU u Srbiji i Aksel Ditman, ambasador Nemačke u Srbiji.

Druga sekcija prve faze izgradnje Transbalkanskog koridora kroz Srbiju podrazumeva podizanje prenosne mreže centralne i zapadne Srbije na naponski nivo od 400 kilovolta (kV). Prosečna starost opreme na prenosnoj mreži naponskog nivoa 220 kV u ovim delovima Srbije je 50 godina, zbog čega je njena zamena neophodna.

Izgradnja dalekovoda naponskog nivoa 400 kV Kragujevac-Kraljevo, dogradnja 220/110 kV Kraljevo 3 na 400 kV, kao i novi rasplet na 110 kV naponskom nivou, doprineće, između ostalog, i poboljšanju naponskih prilika u mreži jugozapadne Srbije, posebno u regionu Novog Pazara i Raške, navodi se između ostalog na sajtu kompanije EMS.

Ukupna dužina 400 kV dalekovoda planiranih za izgradnju u prvoj fazi projekta Transbalkanski koridor u narednih deset godina iznosi oko 320 kilometara, od čega je skoro 260 kilometara takozvanih dvostrukih 400 kV dalekovoda. Povećanje instalisanih snaga u transformatorskim stanicama na koridoru u prvoj fazi realizacije iznosi oko 1200 megavolt-ampera (MVA), a ukupna procenjena budžetska vrednost prve faze gradnje projekta Transbalkanski koridor iznosi oko 160 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spajic Japanski Itochu zainteresovan projekat spalionice otpada

Spajić: Japanski Itochu zainteresovan za projekat spalionice otpada

3. mart 2017. - Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da će biti izgrađena spalionica otpada kapaciteta do 50 megavata i da je Itochu iz Japana zainteresovan za taj projekat

slovenija subvencije privreda struja

Slovenija će energetski intenzivnoj privredi davati subvencije od 30 miliona evra godišnje

3. mart 2017. - Ministar životne sredine, klime i energetike Bojan Kumer izjavio je da je zakon odgovor na ozbiljne izazove ovog dela slovenčake privrede

slovenija sneg solarni paneli

Od čišćenja snega sa solarnih panela više štete nego koristi

3. mart 2017. - Slovenački operateri solarnih elektrana i ne pokušavaju da očiste sneg sa svojih modula, jer bi im to zapravo donelo više štete nego koristi

Srbija zakonski okvir skladistenje CO2

Srbija sprema zakonski okvir za skladištenje CO2

3. mart 2017. - Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u Srbiji obuhvatiće trajno zbrinjavanje CO₂ u geološkim formacijama