Električna energija

EMS počinje gradnju četvrte deonice Tranbalkanskog koridora 2025.

transbalkanski koridor srbija donacija eu djedovic matejic miscevic

Foto: EMS

Objavljeno

24.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.01.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektromreža Srbije (EMS) dobila je donaciju od 8,5 miliona evra za gradnju četvrte deonice Transbalkanskog koridora, što će dodatno ubrzati završetak ovog projekta koji povezuje elektroenergetske sisteme Bugarske, Mađarske, Rumunije, Srbije, BiH i Crne Gore i omogućava veći tranzit energije.

Jelena Matejić, direktorka EMS-a, izjavila je da je donacijom Evropske unije preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (eng. WBIF), napravljen veliki korak u realizacije četvrte sekcije Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

Projekat, za koji je rekla da je najveći u istoriji EMS-a vredan je oko 200 miliona evra, a dosad su završene dve deonice, dok će treća početi da se gradi tokom naredne godine.

Početak gradnje treće deonice planiran je za 2024.

Četvrta deonica podrazumeva gradnju dvosistemskog 400 kV interkonektivnog dalekovoda od trafo-stanice Bajina Bašta do granice sa BiH i Crnom Gorom. Početak radova može se očekivati u prvoj polovini 2025, a završetak 2027, saopštio je EMS.

Matejić je rekla da je ovaj projekat važan za Srbiju, region i EU, i podsetila da je 30. decembra prošle godine potpisan ugovor o zajmu za finansiranje četvrte sekcije sa nemačkom razvojnom bankom KfW vredan 30 miliona evra.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović ocenila je da je izgradnja poslednje sekcije Tranbalkanskog koridora još jedan korak ka podizanju energetske stabilnosti i sigurnosti u snabdevanju građana i kompanija u Srbiji.

Transbalkanski koridor značajan i za gradnju RHE Bistrica

Ona je istakla da ovaj projekat ima značaj i za gradnju RHE Bistrica, investicije koju Srbija trenutno priprema. Đedović je najavila da se planiraju i dodatna ulaganja u prenosni sistem kroz gradnju Panonskog koridora kroz Vojvodinu, te jačanje mreže u centralnoj Srbiji, kao i bolje povezivanje sa Bugarskom i BiH.

Ugovor su osim Dubravke Đedović i Jelene Matejić potpisali i ministarka za evropske integracije Tanja Miščević i direktor kancelarije KfW Rudiger Hartmann.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

24. januar 2023. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

24. januar 2023. - Velike satelitske antene u Švajcarskoj su pretvorene u solarne tanjire uz pomoć invertera i optimizatora kompanije SolarEdge

burduža rumunija grantovi solar

Rumunija odobrila preko 500 miliona evra grantova za solarne projekte javnih ustanova

24. januar 2023. - Ukupan broj ugovora o grantovima za projekte solarne energije u javnim institucijama širom Rumunije porastao je na 1.046.

Sudska odluka Kosovu neizvesnost kontroverzne liberalizacije trzista struje

Sudska odluka na Kosovu* povećala neizvesnost nakon kontroverzne liberalizacije tržišta struje

24. januar 2023. - Sud na Kosovu* je odobrio zahtev jedne kompanije da je privremeno oslobodi obaveze da nabavlja električnu energiju na slobodnom tržištu