Domac: Nema energetske tranzicije bez mnogo jačih ulaganja u strujnu mrežu

Hrvatska u razvoj elektroenergetske mreže ulaže upola manje od Slovenije i Austrije, upozorio je prvi čovek Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac. Naglasio je da bez bržih investicija u mrežu nema obnovljivih izvora niti energetske tranzicije.

Hrvatska je pred prevazilaženjem jedne od glavnih prepreka za investicije u zelenu energiju – predlog metodologije za naknadu za priključenje je došao na javnu raspravu. Međutim, na tom polju postoji više uskih grla, a najviše se tiču upravo elektroenergetske mreže.

Kao i u velikoj većini Evrope, navedeni segment u Hrvatskoj očigledno nije među prioritetima, iako ova zemlja u ogromnoj meri zavisi od uvoza struje. I na Balkanu i šire, osnovno pitanje je ko će da snosi troškove, a i koji projekti su najvažniji za omogućavanje izgradnje elektrana na obnovljive izvore. Između ostalog, uglavnom je preslab administrativni kapacitet za izdavanje dozvola za unapređivanje i širenje elektromreže, uz poteškoće i u pogledu zaštite životne sredine i prostornog planiranja.

Ravnatelj (upravnik) Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac objavio je na LinkedIn-u svoje viđenje ovog gorućeg pitanja. „Bez elektroenergetske mreže nema priključaka, nema OIE, nema tranzicije… Danas je u razvoju više od 13 GW solarnih i vjetroprojekata, no mreža to ne može primiti bez ubrzanih ulaganja“, napisao je.

Operatori mreže deluju putem vanrednih mera umesto dugoročne strategije

Po procenama, u distributivnoj mreži ima 3.7 gigavata slobodnog kapaciteta, ali je velik deo u oblastima s niskim interesom za investiranje, napomenuo je Domac. Ovaj stručnjak je i specijalni savetnik predsednika Hrvatske Zorana Milanovića za energetiku i klimu.

„U priobalju i Dalmaciji, gdje su resursi najbolji, mreža je u mnogim dijelovima blizu granica opterećenja – to znači da bi kvar jednog elementa mogao ugroziti stabilnost sustava. Kako bi se to izbjeglo, operateri već sada često koriste izvanredne dispečerske mjere: isključenja dijelova mreže, preusmjeravanje tokova, pauziranje radova. To je ‘gašenje požara’ – a ne dugoročna strategija“, poručio je prvi čovek agencije REGEA.

Regulisani tarifni prihod ograničava ulaganja jer nije prepoznata hitnost tranzicije

Domac je istakao da Hrvatska godišnje ulaže manje od 20 evra po kupcu, odnosno upola manje nego Slovenija i Austrija. Po njegovom mišljenju, tarifna metodologija ograničava ulaganja. Naime, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i HEP-ODS, nacionalni operator distributivnog sistema, finansiraju se kroz regulisani prihod preko Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), pri čemu nije prepoznata hitnost tranzicije, objasnio je Domac.

Dalje, digitalizacija kasni i Hrvatska ima mnogo manji udeo pametnih brojila nego Slovenija, gde je nivo premašio 99 odsto, ili Italija, gde je na oko 95 procenata, istakao je. Nema domaćeg tržišta fleksibilnosti niti ugovora s baterijama i potrošačima koji bi mogli pomoći u rasterećenju mreže, tvrdi Domac.

Osim toga je ukazao na sporost procedure priključenja, naglasivši da za vetroelektrane traje deset, a za solarne četiri godine, najduže u celoj Evropskoj uniji.

Trošak za priključenje može da se finansira pomoću fondova EU, zelenih obveznica

Domac je preporučio uvođenje privremenih priključaka uz kontrolu isporuka u mrežu, odnosno s ograničenjima dok se ne dovrše pojačanja mreže. Inače, HERA je u predlogu metodologije predvidela tu mogućnost.

Treba ukinuti naknadu za priključenje elektrana na obnovljive izvore, što je već najavljeno, naveo je Domac. Zbog te prepreke je blokirano 60 projekata od ukupno 3,5 gigavata, podsetio je. Trošak treba da preuzme operator mreže i da ih, osim kroz tarifne stavke, finansira uz pomoć EU fondova i zelenih obveznica, kao što to čini većina država članica, dodao je Domac.

Pored toga, smatra da treba ubrzati desetak najvažnijih mrežnih zahvata – trafo-stanica i dalekovoda, i to pogotovo u Dalmaciji. Pilot-projekti za baterije i fleksibilnost su put ka priključenjima i bez žica, a treba i pojednostaviti javne nabavke za mrežne radove vredne do milion evra, na primer, da zamena jednog transformatora ne traje dvanaest meseci, naveo je Domac.