Električna energija

Crna Gora pustila u rad dalekovod u okviru Transbalkanskog koridora

Vod između Lastve i Brezne smanjiće gubitke u prenosnoj mreži za pola miliona evra

Foto: Dean Moriarty from Pixabay

Objavljeno

20.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) stavio je 19. januara u funkciju dalekovod između Lastve i Brezne. Direktor sektora za razvoj i investicije Dragan Perunović istakao je da je na ovaj način omogućen pouzdaniji rad i manje opterećenje sistema, uz uštedu i napredak na polju energetske tranzicije.

Prema Perunovićevim rečima, u pitanju je složeni i kombinovani dalekovod od preko stotinu kilometara, koji se sastoji od podzemnog i nadzemnog dela, prenosi Mina. Veza između Lastve i Brezne deo je šireg projekta – za izgradnju dalekovoda do Pljevalja, u okviru Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, CGES je od Evropske unije dobio grant od 25 miliona evra.

Transbalkanski koridor za električnu energiju ima regionalni i evropski značaj, jer povezuje tržišta Rumunije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Italije. Interkonekcija poslednje dve navedene zemlje uspostavljena je preko podmorskog kabla.

Stavljanje u funkciju ovog projekta omogućiće pouzdaniji rad sistema

„Stavljanje u funkciju ovog projekta značajne dužine omogućiće pouzdaniji rad sistema. Samim tim, vjetroelektrana na Krnovu, koja je do sada bila povezana jednom vezom prema Nikšiću, dobiće pouzdaniju vezu, sa malom vjerovatnoćom ispada van pogona“, rekao je Perunović.

Gubici će biti smanjeni za oko tri gigavat-sata godišnje

Perunović je naveo da će gubici u prenosnoj mreži pasti na ispod dva odsto. „Ovim projektom gubici će biti smanjeni za oko tri gigavat-sata godišnje, što je sa sadašnjim cenama električne energije iznad pola miliona evra“, precizirao je.

Napredak ka energetskoj tranziciji

Dalekovod omogućava priključenje dodatnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. To će smanjiti emisije ugljen-dioksida (CO2), što je cilj energetske tranzicije, istakao je Perunović.

„Petogodišnji plan rada – investicioni ciklus, iznosiće iznad 150 miliona evra. To je neophodno da bi omogućili dalji razvoj energetskog sektora i naročito da bi omogućili priključenja obnovljivih izvora koji traže jaku mrežu da bi mogli da funkcionišu sa svojom oscilatornom proizvodnjom tokom godine“, objasnio je Perunović.

CGES ulaže u nove interkonekcije i planira nastavak interkonekcije sa Italijom

Perunović je dodao da osim ulaganja u crnogorsku mrežu, CGES investira u interkonekcije i da planira nastavak interkonekcije sa Italijom i svim državama sa kojima se Crna Gora graniči. On je rekao da će se preko nove veze biti obavljana isporuka energije iz Krnova, a delimično i iz hidroelektrane Perućica, za Lastvu i da će to biti direktna interkonekcija prema Italiji i drugim susedima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija hess he brezice solarna elektrana febr-d koncar

Slovenački HESS nastavlja gradnju solarnih elektrana pored HE Brežice – stiže još 9,2 MW

20. februar 2023. - Hidroelektrarne na spodnji Savi instaliraće dve solarne elektrane snage 9,2 MW nedaleko od svoje HE Brežice

srbija rusija nuklearna energija harcenko dubravka djedovic

Đedović Handanović sa Bocan-Harčenkom: Potencijalna izgradnja nuklearke i dalje daleko

20. februar 2023. - Rusija je zainteresovana za saradnju sa Srbijom u oblasti nuklearne energije, ali je Srbija još daleko od potencijalne gradnje nuklearke

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

20. februar 2023. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe

bih rudnici epbih sanel buljubasic

Buljubašić (EPBiH): Proizvodnja uglja na 73 odsto, a otkrivke na 46 odsto

20. februar 2023. - Ugalj je važan jer 80 odsto proizvodnje EPBiH dolazi iz termoelektrana, a 20 odsto iz hidroelektrana, rekao je direktor Sanel Buljubašić