Električna energija

Crna Gora investira 34 miliona evra u štednju energije i modernizaciju distributivne mreže

crna gora ibrd kredit stednja energije cedis brojila

Foto: WikimediaImages from Pixabay

Objavljeno

06.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Crna Gora planira da investira 33,8 miliona evra u energetsku efikasnost javnih objekata i modernizaciju distributivne mreže. Početak aktivnosti je predviđen za prvi kvartal 2025. godine, a trebalo bi da se okončaju do 30. aprila 2030. godine.

Investicije u energetsku efikasnost i distributivnu mrežu deo su Projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore. Sredstva za njegovu realizaciju biće obezbeđena iz kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 31 miliona evra i iz budžet u iznosu od 2,8 miliona evra.

Unapređenje energetske efikasnosti planirano je za 23 objekta, i to 16 objekata Univerziteta Crne Gore, šest administrativnih objekata i jedan zdravstveni objekat. Za sprovođenje mera biće zaduženo Ministarstvo energetike, a ukupna vrednsot na raspolaganju je 10,8 miliona evra, od čega je osam miliona evra iz kredita, a 2,8 miliona evra iz budžetskih sredstava, navodi se u informaciji Vlade Crne Gore o pregovorima sa IBRD bankom.

Modernizacija distributivne mreže ima tri dela

Budžetska sredstva su planirana iz ušteda u potrošnji energenata u adaptiranim objektima tekućeg projekta sa Svetskom bankom Energetska efikasnost u Crnoj Gori – MEEP 2 i očekivanih ušteda na 23 projekta.

Investicije u distributivnu mrežu obuhvaćene su podprojektom Povećanje operativne efikasnosti elektrodistributivne mreže, koji ima tri dela. Predviđene investicije povećaće pouzdanost sistem, integraciju obnovljive energije, a smanjiti tehničke gubitke.

Prvi deo je rekonstrukcija sedam 35 kV rasklopnih postrojenja u trafostanicama 110/35 kV Pljevlja 1, Nikšić, Tivat, Ulcinj, Budva, Bar i Berane. Drugi podrazumeva zamenu i modernizaciju 42 transformatora u 27 trafostanica 110/35 kV širom Crne Gore, dok je treći pilot investicija za poboljšanje vidljivosti distributivne mreže.

Za pomoć u implementaciji projekta namenjeno je dva miliona evra

U poslednjem je predviđena ugradnja naprednih brojila (pametna brojila) i senzora u niskonaponsku mrežu, kao i specijalizovanog softvera i aplikacionog programskog interfejsa (API) za integraciju novih uređaja sa MDM (Meter Data Management) sistemom.

Za sprovođenje ovih poslova vrednih 21 milion evra zadužen je Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), koji će delom i otplaćivati kredit.

Deo projekta je tehnička pomoć i podrška u implementaciji za koju je predviđeno dva miliona evra, saopštila je Vlada Crne Gore.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

kina solar vetar vizija iran rat

Đinping: Odluka Kine da razvija vetar i solar bila je vizionarska 

6. novembar 2024. - Si Đinping je naglasio važnost razvoja hidroenergije i zaštite životne sredine, kao i bezbednog širenja nuklearne energije

skladiste tople vode crna gora grejanje balansiranje berane

Jamsko skladište tople vode za grejanje Berana i balansiranje elektromreže

6. novembar 2024. - Podzemno skladište tople vode u Beranama imalo bi kapacitet 30 GWh i koristilo bi se za daljinsko grejanje, ali i za usluge balansiranja

Sef IEA Fatih Birol proglasio crni april globalne energetske krize

Šef IEA Fatih Birol proglasio ‘crni april’ globalne energetske krize

6. novembar 2024. - Energetska kriza prevazilazi šokove iz 1973, 1979. i 2022. zajedno, smatra izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol

elektromreza kapacitet eu obnovljivi izvori ember prikljucak

Ember: Nedovoljan kapacitet elektromreže preti da ugrozi energetsku bezbednost EU

6. novembar 2024. - Elektroenergetske mreže u EU nemaju kapacitet da priključe nova postrojenja na obnovljive izvore, niti za zadovolje rast potražnje