Klimatske promene

Christos Stylianides postaje prvi grčki ministar za klimatsku krizu

Christos Stylianides prvi grcki ministar klimatsku krizu

Patricia De Melo Moreira / EC - Audiovisual Service

Objavljeno

08.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bivši evropski komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Chrystos Stylianides stupa na čelo novoosnovanog Ministarstva za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Grčke, nakon razornih šumskih požara u nekoliko oblasti.

Ubrzo nakon apela da se postigne širok politički konsenzus o klimatskim promenama, premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis osnovao je Ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu, a njegov čelnik biće Christos Stylianides. Ova balkanska država je tako prvi put dobila najviši organ izvršne vlasti koji će se baviti planiranjem u vezi sa klimatskim promenama i rešavanjem njihovih posledica.

Taj potez je povučen posle jedne od najgorih sezona šumskih požara u istoriji zemlje i premijerovog izvinjenja zbog toga što reakcija nije bila zadovoljavajuća. Bivši evropski komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Chrystos Stylianides je zapravo sa Kipra, ali dobiće državljanstvo Grčke.

Prevencija, pripremljenost najbolje oružje protiv klimatskih promena

„Posledice klimatskih promena su nam odmakle i moramo da bez odlaganja ubrzamo velike promene. Prevencija i pripremljenost za prirodne katastrofe su najefektnije oružje koje imamo“, izjavio je. Stylianides je bio portparol kiparske vlade pre nego što je postao evropski komesar.

Kabinet u Atini je saopštio da je on možda najsposobniji evropski političar za tu funkciju. Stylianides ima iskustva, međunarodni prestiž i dobre veze, naveli su u vladi.

Menjajmo sve

Premijer Mitsotakis je ranije rekao članovima i članicama Helenskog parlamenta, državne skupštine, da je u prvim danima avgusta zabeleženo skoro 1.300 požara. Ostrvo Evija ili Eubeja, Peloponez i Atika, na kojoj se nalazi Atina, najteže su pogođeni krajevi, a Grčka je pretrpela istorijski toplotni talas.

„Za rešavanje klimatske krize potrebno je da menjamo sve: proizvodnju, kretanje, izgradnju“, naglasio je i dodao da su sva izgorela područja proglašena prostorom za pošumljavanje, u skladu sa ustavom. Mitsotakis je izrazio nadu u postizanje međustranačkog sporazuma o prvom domaćem zakonu o klimatskim promenama.

Mitsotakis je demantovao glasine da su šume uništavane da bi se zemljište raščistilo za vetroelektrane

Raširene glasine da su šume uništavane da bi se gradili vetroparkovi premijer je uporedio sa teorijama zavere koje šire antivakseri. Međutim, priznao je da su mnogi požari podmetnuti. Mitsotakis je obećao da će vlada investirati u letelice za gašenje narednih požara i ukazao na rastuću važnost osiguranja imovine od prirodnih nepogoda.

Italija je u februaru osnovala Ministarstvo za ekološku tranziciju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

8. septembar 2021. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

klimatske promene kompanije lista strategije analiza procena amazon ford gugl meta gm

Vodeće globalne korporacije i dalje nemaju kredibilne strategije za klimatske promene (lista)

8. septembar 2021. - Nijedna od 20 kompanija ocenjenih u okviru dubinskih analiza sektora ne pokazuje klimatsku strategiju razumnog ili visokog integriteta

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

8. septembar 2021. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

8. septembar 2021. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata