Klimatske promene

Christos Stylianides postaje prvi grčki ministar za klimatsku krizu

Christos Stylianides prvi grcki ministar klimatsku krizu

Patricia De Melo Moreira / EC - Audiovisual Service

Objavljeno

08.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bivši evropski komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Chrystos Stylianides stupa na čelo novoosnovanog Ministarstva za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Grčke, nakon razornih šumskih požara u nekoliko oblasti.

Ubrzo nakon apela da se postigne širok politički konsenzus o klimatskim promenama, premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis osnovao je Ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu, a njegov čelnik biće Christos Stylianides. Ova balkanska država je tako prvi put dobila najviši organ izvršne vlasti koji će se baviti planiranjem u vezi sa klimatskim promenama i rešavanjem njihovih posledica.

Taj potez je povučen posle jedne od najgorih sezona šumskih požara u istoriji zemlje i premijerovog izvinjenja zbog toga što reakcija nije bila zadovoljavajuća. Bivši evropski komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Chrystos Stylianides je zapravo sa Kipra, ali dobiće državljanstvo Grčke.

Prevencija, pripremljenost najbolje oružje protiv klimatskih promena

„Posledice klimatskih promena su nam odmakle i moramo da bez odlaganja ubrzamo velike promene. Prevencija i pripremljenost za prirodne katastrofe su najefektnije oružje koje imamo“, izjavio je. Stylianides je bio portparol kiparske vlade pre nego što je postao evropski komesar.

Kabinet u Atini je saopštio da je on možda najsposobniji evropski političar za tu funkciju. Stylianides ima iskustva, međunarodni prestiž i dobre veze, naveli su u vladi.

Menjajmo sve

Premijer Mitsotakis je ranije rekao članovima i članicama Helenskog parlamenta, državne skupštine, da je u prvim danima avgusta zabeleženo skoro 1.300 požara. Ostrvo Evija ili Eubeja, Peloponez i Atika, na kojoj se nalazi Atina, najteže su pogođeni krajevi, a Grčka je pretrpela istorijski toplotni talas.

„Za rešavanje klimatske krize potrebno je da menjamo sve: proizvodnju, kretanje, izgradnju“, naglasio je i dodao da su sva izgorela područja proglašena prostorom za pošumljavanje, u skladu sa ustavom. Mitsotakis je izrazio nadu u postizanje međustranačkog sporazuma o prvom domaćem zakonu o klimatskim promenama.

Mitsotakis je demantovao glasine da su šume uništavane da bi se zemljište raščistilo za vetroelektrane

Raširene glasine da su šume uništavane da bi se gradili vetroparkovi premijer je uporedio sa teorijama zavere koje šire antivakseri. Međutim, priznao je da su mnogi požari podmetnuti. Mitsotakis je obećao da će vlada investirati u letelice za gašenje narednih požara i ukazao na rastuću važnost osiguranja imovine od prirodnih nepogoda.

Italija je u februaru osnovala Ministarstvo za ekološku tranziciju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

8. septembar 2021. - Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

8. septembar 2021. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Mart 2025. najtopliji u Evropi, drugi najtopliji na svetu

Mart 2025. bio najtopliji u Evropi, a u svetu drugi do sada

8. septembar 2021. - Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart...

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

8. septembar 2021. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku