Klimatske promene

CAN Europe: Zapadni Balkan treba da odredi ciljeve za 2030, da se dekarbonizuje do 2050. godine

CAN Europe Zapadni Balkan ciljeve 2030 dekarbonizuje 2050

CapeCom from Pixabay

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Države Zapadnog Balkana treba da usvoje jasne i ambiciozne klimatske ciljeve i akcione planove za period do 2030. godine i da postignu ugljeničnu neutralnost najkasnije 2050. da bi nastavile da doprinose merama za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, kako to predviđa Pariski sporazum, saopštio je CAN Europe.

U nameri da pojača borbu protiv klimatskih promena na nivou celog kontinenta, Evropska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe) je objavila studiju s političkim preporukama da pomogne zemljama Zapadnog Balkana da zadaju jasnu i ambicioznu putanju za smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte. Namena dokumenta je da pruži informacije u okviru postupka određivanja ciljeva koje treba ostvariti do 2030. unutar Energetske zajednice.

Očekuje se da će Evropska komisija na jesen predstaviti analizu zacrtanih ciljeva za 2030, a da će Ministarski savet Energetske zajednice o njoj diskutovati u novembru.

Neće moći da se hvataju krivine

„Lideri iz regiona treba da ispune politička obećanja koja su dali u okviru Sofijske deklaracije, u kojoj stoji da do 2050. godine treba postići klimatsku neutralnost. U suprotnom će izazovi na polju životne sredine, društva i finansija u regionu postati još teži“, upozorila je organizacija.

U dokumentu stoji da region mora znatno da smanji emisije štetnih gasova, uz ambicioznu politiku i akcione planove u svakoj zemlji, da bi one ispunile cilj da do 2050. postanu klimatski neutralne. Potpisivanjem Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije, vlade Zapadnog Balkana jasno su se politički obavezale da će doprineti ograničavanju globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa.

CAN Europe je sastavio jedan ambiciozniji i jedan manje ambiciozan plan za smanjenje emisija, a rezultati  pokazuju da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu da vrdaju. Emisije iz energetskog sektora u regionu čine u proseku 74% svih emisija gasova staklene bašte. Glavni emiter su zastarele i neefikasne termoelektrane na ugalj.

Srbija i Bosna i Hercegovina i dalje planiraju da grade elektrane na ugalj, ali dobra vest je da su nedavno tri druge zemlje otkazale takve projekte: Kosova e Re na Kosovu* (500 megavata), Pljevlja 2 u Crnoj Gori (254) i Oslomej u Severnoj Makedoniji (129,5 megavata). Ovaj trend treba nastaviti i istovremeno  obezbediti da bude inkluzivan i participativan, odnosno da građani koji žive oko ugljenokopa budu informisani i uključeni u sve procese odlučivanja.

„Postavljanje ciljeva za 2030. godinu biće vodeći činilac buduće energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu. Stoga je od vitalne važnosti iskoristiti ovaj trenutak i odrediti ambiciozne ciljeve kako bi se do 2050. godine na Zapadnom Balkanu mogla ostvariti klimatska neutralnost, ispuniti obećanja data potpisivanjem Pariskog sporazuma i, iznad svega, obezbediti čista i zdrava budućnost“, rekao je Viktor Berishaj iz CAN Europea.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Crna Gora usvojila kvotu maksimalnu cenu aukciju solarne elektrane

Crna Gora usvojila kvotu, maksimalnu cenu za aukciju za solarne elektrane

6. jul 2021. - Ponuđači će na aukciji za električnu energiju iz solarnih elektrana u Crnoj Gori moći da dobiju državne podsticaje za ukupno 250 megavata

mehanizam za modernizaciju projekti eu

3,66 milijardi evra iz Modernizacionog fonda za projekte čiste energije u devet zemalja EU

6. jul 2021. - Projekti obnovljivih izvora energije, modernizacije mreže i energetske efikasnosti biće podržani i u Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj i Rumuniji.

sostanj ugalj termoelektrana blok 6

Glavni blok jedine slovenačke elektrane na ugalj neće raditi do jeseni

6. jul 2021. - Blok 6, snage 600 MW, u elektrani Šoštanj neće biti pokrenut pre kraja septembra, kada se očekuje porast potražnje za toplotnom energijom

IHA Turska 2024 ponovo prva u Evropi novom kapacitetu hidroelektrana

Turska 2024. ponovo prva u Evropi po novom kapacitetu hidroelektrana

6. jul 2021. - Kapacitet hidroelektrana u svetu se prošle godine popeo 1,7 odsto na 1,44 teravata, objavilo je Međunarodno udruženje za hidroenergiju (IHA)