Životna sredina

Bugarska, Kipar, Grčka, Rumunija i Slovenija nisu EU dostavile planove za smanjenje zagađenja vazduha

Bugarska-Kipar-Grcka-Rumunija-Slovenija-plan-za-smanjenje-zagadjenja-vazduha

Slika: Pixabay

Objavljeno

09.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.05.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Polovina od 28 zemalja članica Evropske unije, uključujući Bugarsku, Kipar, Grčku, Rumuniju i Sloveniju, nije pripremila svoje planove za smanjenje zagađenja vazduha do 1. aprila, do kada je bio rok da ih dostave Evropskoj komisiji (EK), saopštio je Evropski biro za zaštitu životne sredine (EEB).

Ostale zemlje na ovoj „crnoj listi“ su Češka, Francuska, Nemačka, Mađarska, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka i Španija. Samo četiri zemlje EU ispunile su propisani rok i poslale svoje Nacionalne programe kontrole zagađenja vazduha, dok je deset to uradilo, ali sa malo zakašnjenja.

Programi su obaveza prema Direktivi o graničnim vrednostima nacionalnih emisija (NEC), koja postavlja nacionalne ciljeve za smanjenje zagađenja. Zemlje imaju obavezu da detaljno objasne mere koje će njihove vlade koristiti za smanjenje emisija u sektorima kao što su transport, industrija i poljoprivreda.

Nacionalni programi za smanjenje zagađenja vazduha i drugi obaveze u okviru ove Direktive, dopunjuju standarde EU za kvalitet vazduha, koji određuju maksimalne nivoe koncentracija za određene zagađivače u vazduhu.

Margherita Tolotto, zadužena za politiku o vazduhu u Evropskom birou za zaštitu životne sredine, izjavila je da je šokantno što vlade EU nisu uspele da ispoštuju rok za nešto što je tako važno.

Svaki dan kašnjenja u smanjenju zagađenja vazduha znači više ljudi koji trpe posledice po svoje zdravlje, rekla je ona.

Evropski sud pravde (ni)je rešenje

Prošle godine EK je tužila Evropskom sudu pravde Francusku, Nemačku, Mađarsku, Italiju, Rumuniju i UK zbog neuspeha da smanje emisije dovoljno brzo kako bi se uskladile sa standardima EU o kvalitetu vazduha.

Sud je, ranije, već presudio protiv Bugarske i Poljske.

Prošle godine, bugarska Državna revizorska institucija (NAO) objavila je analizu koja je neefikasnost mera i neadekvatnost finansiranja označila kao ključne razloge za loše rezultate u suzbijanju zagađenja vazduha u ovoj zemlji.

Kako bi se situacija popravila, u februaru ove godine, EK je odobrila projekat vredan 16,7 miliona evra za poboljšanje kvaliteta vazduha u Bugarskoj.

A, u Rumuniji, prva nezavisna mreža za praćenje kvaliteta vazduha, postavljena 1. oktobra 2018. godine, pokazala je da suspendovane čestice PM10 i PM2.5 često dostižu sedam do devet puta veće nivoe od dozvoljenih.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U Bogaticu protest protiv istrazivanja litijuma ministarstvo demantuje izdalo dozvolu

U Bogatiću protest protiv istraživanja litijuma, ministarstvo demantuje da je izdalo dozvolu

9. maj 2019. - Građani i aktivisti su prekinuli sednicu SO Bogatić zbog pominjanja dozvole za istraživanje litijuma i bora u nacrtu prostornog plana

eps prodaja pepela Lafarge Srbija Elixir Group Moravacem

EPS i domaća industrija potpisali ugovore o zbrinjavanju pepela iz termoelektrana

9. maj 2019. - Lafarge Srbija, Elixir Group i Moravacem će kupiti 30 miliona tona pepela od Elektroprivrede Srbije u narednih deset godina

Organizacije civilnog društva upozoravaju da Nacrt Zakona o zaštiti vazduha ne rešava ključne probleme

Organizacije civilnog društva upozorile da Nacrt zakona o zaštiti vazduha ne rešava ključna pitanja

9. maj 2019. - Proces donošenja novog Zakona o zaštiti vazduha je sproveden mimo propisa, a predlozima se ne rešavaju ključni problemi, tvrdi grupa organizacija

plutajuće solarne elektrane povećavaju emisije CO2 na malim jezerima

Plutajuće solarne elektrane na malim vodenim površinama podstiču ispuštanje gasova sa efektom staklene bašte

9. maj 2019. - Novo istraživanje pokazuje da postavljanje solarnih panela na male vodene površine povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte skoro 27 odsto