Životna sredina

Bosna i Hercegovina dostavila UN treći nacionalni izveštaj o klimatskim promenama

klimatske promene poplave bosna

Slika: Pixabay

Objavljeno

31.07.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.07.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bosna i Hercegovina se u poslednjih pet godina suočila sa nekoliko ekstremnih klimatskih događaja i porastom temperature, a sektor energetike je najveći izvor emisija CO2 u toj zemlji, pokazuju izveštaji BiH o klimatskim promenama i emisijama gasova sa efektom staklene bašte.

Institucije BiH i oba entieta, Republike Srpske (RS) i Federacije BiH, nedavno su završile proceduru usvajanja Trećeg nacionalnog izveštaja o klimatskim promenama i Drugog dvogodišnjeg izveštaja o emisiji gasova sa efektom staklene bašte, saopštilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Izveštaji su predati Sekretarijatu Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama (UNFCCC) u Bonu, navodi se u saopštenju. BiH je, kao potpisnica UNFCCC, preuzela obavezu da Nacionalni izveštaj o klimatskim promenama pripremi svake četiri, a Izveštaj o gasovima sa efektom staklene bašte svake dve godine.

U izveštajima su ažurirane informacije u vezi sa klimatskim promenama: inventar gasova sa efektom staklene bašte, mere za ublažavanje klimatskih promena, ranjivost na klimatske promene, preduzeti koraci na adapataciji na klimatske promene, kao i informacije o svesti javnosti, obrazovanju, obuci, sistemskom istraživanju, i prenosu tehnologija.

U Trećem nacionalnom izveštaju je konstatovano da se u poslednjih pet godina BiH suočila sa nekoliko izuzetnih ekstremnih klimatskih i vremenskih događaja koje su prouzrokovali ogromnu materijalnu štetu, i direktno uticali na živote nekoliko stotina hiljada stanovnika.

Dva najznačajnija događaja su suša iz 2012. godine i katastrofalne poplave u 2014. godini, navodi se u saopštenju misije UNDP u BiH koja je uz uz finansijsku podršku Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF), sprovela projekat podrške izradi ovih izveštaja u BiH.

Stručnjaci su došli do podataka da se povećanje temperature vazduha na godišnjem niovu kreće u rasponu od 0,4 do 1,0 stepen Celzijusa, dok porast temperature tokom vegatacionog perioda (april-septembar) ide i do 1,2 stepeni Celzijusa. U analiziranom periodu svi indeksi toplih temeperaturnih ekstrema imaju pozitivne trendove, dok su indeksi hladnih temperaturnih ekstrema negativnog trenda.

Najznačajniji izvor emisija CO2 u Bosni i Hercegovini je energetski sektor, koji je u periodu 2002-2013 doprineo sa oko 53 procenata ukupnih emisija CO2. Poljoprivreda je doprinela sa 14 procenata, industrijski procesi sa 6, dok je udeo otpada 5 procenata. Udeo emisija iz drugih sektora u ukupnim emisijama tokom ovog perioda je oko 22 procenta, pokazuju nalazi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

31. jul 2017. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

31. jul 2017. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

31. jul 2017. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

31. jul 2017. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta