Životna sredina

Bosna i Hercegovina dostavila UN treći nacionalni izveštaj o klimatskim promenama

klimatske promene poplave bosna

Slika: Pixabay

Objavljeno

31.07.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.07.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bosna i Hercegovina se u poslednjih pet godina suočila sa nekoliko ekstremnih klimatskih događaja i porastom temperature, a sektor energetike je najveći izvor emisija CO2 u toj zemlji, pokazuju izveštaji BiH o klimatskim promenama i emisijama gasova sa efektom staklene bašte.

Institucije BiH i oba entieta, Republike Srpske (RS) i Federacije BiH, nedavno su završile proceduru usvajanja Trećeg nacionalnog izveštaja o klimatskim promenama i Drugog dvogodišnjeg izveštaja o emisiji gasova sa efektom staklene bašte, saopštilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Izveštaji su predati Sekretarijatu Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama (UNFCCC) u Bonu, navodi se u saopštenju. BiH je, kao potpisnica UNFCCC, preuzela obavezu da Nacionalni izveštaj o klimatskim promenama pripremi svake četiri, a Izveštaj o gasovima sa efektom staklene bašte svake dve godine.

U izveštajima su ažurirane informacije u vezi sa klimatskim promenama: inventar gasova sa efektom staklene bašte, mere za ublažavanje klimatskih promena, ranjivost na klimatske promene, preduzeti koraci na adapataciji na klimatske promene, kao i informacije o svesti javnosti, obrazovanju, obuci, sistemskom istraživanju, i prenosu tehnologija.

U Trećem nacionalnom izveštaju je konstatovano da se u poslednjih pet godina BiH suočila sa nekoliko izuzetnih ekstremnih klimatskih i vremenskih događaja koje su prouzrokovali ogromnu materijalnu štetu, i direktno uticali na živote nekoliko stotina hiljada stanovnika.

Dva najznačajnija događaja su suša iz 2012. godine i katastrofalne poplave u 2014. godini, navodi se u saopštenju misije UNDP u BiH koja je uz uz finansijsku podršku Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF), sprovela projekat podrške izradi ovih izveštaja u BiH.

Stručnjaci su došli do podataka da se povećanje temperature vazduha na godišnjem niovu kreće u rasponu od 0,4 do 1,0 stepen Celzijusa, dok porast temperature tokom vegatacionog perioda (april-septembar) ide i do 1,2 stepeni Celzijusa. U analiziranom periodu svi indeksi toplih temeperaturnih ekstrema imaju pozitivne trendove, dok su indeksi hladnih temperaturnih ekstrema negativnog trenda.

Najznačajniji izvor emisija CO2 u Bosni i Hercegovini je energetski sektor, koji je u periodu 2002-2013 doprineo sa oko 53 procenata ukupnih emisija CO2. Poljoprivreda je doprinela sa 14 procenata, industrijski procesi sa 6, dok je udeo otpada 5 procenata. Udeo emisija iz drugih sektora u ukupnim emisijama tokom ovog perioda je oko 22 procenta, pokazuju nalazi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Beogradski energetski forum 2025 BEF 2025 ministri delegacija eu

Beogradski energetski forum 2025 – stižu visoke delegacije EU i zemalja Jugoistočne Evrope

31. jul 2017. - Beogradski energetski forum 2025 imaće osam panela sa više od 50 govornika iz redova eminentnih energetskih eksperata i kompanija

eu evropska komisija kriticne sirovine investicije

Evropska komisija objavila poziv za ulaganje u zelenu tranziciju, kritične sirovine na Zapadnom Balkanu

31. jul 2017. - Privatne firme iz EU, Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i sa Zapadnog Balkana pozvane da izraze zainteresovanost za ulaganje u regionu.

Aleksandar Matkovic

Aleksandar Matković: Litijum nije belo zlato

31. jul 2017. - Naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka Aleksandar Matković upozorio je na ozbiljne ekonomske, društvene i ekološke rizike povezane sa projektom rudarenja litijuma

Ekoloska dozvola rudnik uglja pod Kozarom

Ekološka dozvola za rudnik uglja pod Kozarom dovedena u pitanje, a on radi već godinu dana

31. jul 2017. - Lignit sa izuzetno visokim udelom sumpora te prašina od rudarenja i prevoza ugrožavaju ljude i prirodu u Potkozarju