Životna sredina

Beograd prvi po zagađenju vazduha na listi evropskih gradova sa više od milion stanovnika

Beograd prvi po zagadjenju vazduha na listi evropskih gradova sa vise od milion stanovnika

Slika: Rade Dr. from Pixabay

Objavljeno

07.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Beograd bi se, da je Srbija članica EU, plasirao na 321. mesto u konkurenciji 323 evropska grada po koncentraciji supendovanih čestica PM 2.5, koje su najveći zagađivači vazduha i najopasnije po zdravlje ljudi. Među najzagađenijim gradovima dominiraju poljski i italijanski, ali ima i bugarskih, hrvatskih, rumunskih, slovenačkih.

Nacionalna ekološka asocijacija (NEA) saopštila je da Međunarodoni dan čistog vazduha građani Srbije dočekuju okruženi stravičnim zagađenjem svih medija životne sredine. Ni 7.500 umrlih u Srbiji od prekomernog zagađenja vazduha, nije dovoljno državnim institucijama, kako ističu, da deluju kako bi rešile problem i posledično zaštitile zdravlje građana i građanki Srbije, koji su zboga toga i pre nekoliko dana protestovali.

Lošiji od Beograda sa srednjom godišnjom koncentracijom PM 2.5 od 25,7 mikrograma po kubnom metru su samo poljski Novy Sacz i italijanska Cremona, dok hrvatski Slavonski Brod ima isti rezultat kao glavni grad Srbije. Još lošije pozicije od Beograda zauzeli bi i drugi gradovi iz Srbije, poput Valjeva, Novog Pazara, Niša, Kosjerića, Užica, Smedereva, Subotice.

Beograd je na prvom mestu kada se uporede samo gradovi sa više od milion stanovnika

NEA je uradila analizu aerozagađenja u EU i Srbiji na osnovu zvanične rang lista 323 grada u EU, koju objavljuje Evropska agencija za životnu sredinu, prema koncentracijama PM 2.5 čestica u 2019. i 2020. i podataka srpske Agencije za životnu sredinu (SEPA).

Rezultat glavnog grada Srbije je još lošiji kada se uporede rezultati merenja koncentracija PM 2.5 u gradovima sa više od milion stanovnika, kojih ima 25, i tu je Beograd na prvom mestu.

zagadjenje vazduha beograd eu pm cestice

Prekoračen limit utvrđen uredbom o kvalitetu vazduha

Dejan Lekić, član Stručnog saveta Nacionalne ekološke organizacije, i bivši pomoćnik direktora SEPA, kaže za Balkan Green Energy News da je vrednost od 25,7 mikrograma po kubnom metru za Beograd prosek iz poslednjeg zvaničnog objavljenog izveštaja SEPA za 2019. Na žalost, dodaje, zvanični zveštaj za 2020. još nije objavljen i ne bi popravio situaciju, naprotiv, što se može videti iz aplikacije xEco Vazduh, koju je inače osmislio Lekić.

zagadjenje vazduha xeco aplikacija srbija pm cestice

 

Na pitanje da li ova vrednost predstavlje prekoračenje dozvoljenih limita u Srbiji, on odgovara potvrdno. Prema Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha prekoračena je godišnja granična srednja vrednost za Beograd od 25 mikrograma, ali i za druge gradove.

Sramota je da znamo šta se dešava, a ne radimo ništa

zagadjenje vazduha beograd srbija eu pm cestice

Upitan kako komentariše ovaj rezultat Beograda, Lekić kaže: „Višedecenijski nedostatak ulaganja, nemar, nezainteresovanost, neznanje, jeftini marketing postižu ovakve rezultate kada se uporede sa realnim, proverenim činjenicama“.

U odnosu na države EU, kako dodaje, Srbija je na poslednjem mestu i nije iznenađenje što je tu po ekonomskim parametrima, ali je sramota što je tu po kvalitetu životne sredine. Još veća je sramota što u odnosu na ono što znamo već godinama ne radimo apsolutno ništa, već vodimo Instagram kampanje gde se dičimo fotografijama sa ovim ili onim, naglašava on.

Pokušaji da se stvarnost besomučnim ponavljanjem neistina predstavi bolja nego što jeste završavaju loše za sve, a posebno za građane

Lekić ističe da najnovija analiza pokazuje da paušalne, subjektivne ocene zvaničnika, te pokušaji da se stvarnost besomučnim ponavljanjem neistina predstavi bolja nego što jeste završavaju loše za sve, a posebno za građane.

„Da li je moguće da niko nije proverio gde se zapravo Beograd nalazi u odnosu na druge evropske metropole ili nije smeo da proveri da ne bi narušio iluziju i bio prinuđen da objasni šta on zapravo radi u cilju objektivnog obaveštavanja javnosti o realnom stanju kvaliteta vazduha odnosno kompletnog stanja životne sredine“, upitao je Lekić.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

7. septembar 2021. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

Pks javna rasprava strategija upravljanja mineralnim sirovinama

Održana javna rasprava o strategiji upravljanja mineralnim resursima – građani i stručnjaci nezadovoljni

7. septembar 2021. - Održana je javna rasprava o Nacrtu Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima u Srbiji

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

7. septembar 2021. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane Rastolita zabranom sece sume

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane zabranom seče šume

7. septembar 2021. - Sud u Rumuniji je privremeno stavio van snage uredbu kojom je vlada dozvolila seču 31 hektara šume za projekat hidrocentrale Răstolița