OIE

Avdaković: Krovovi bi mogli da obezbede polovinu godišnje potrošnje struje u BiH

bih krovovi solar samir avdakovic ats

Foto: jashta from Pixabay

Objavljeno

01.03.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.03.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bosna i Hercegovina mogla bi da polovinu svoje potrošnje električne energije podmiri instaliranjem solarnih panela na oko milion krovova, izjavio je Samir Avdaković, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i direktor ATS Instituta.

Potencijal za korišćenje solarne energije postoji, ne samo na krovovima, nego i u poljoprivedi i na veštačkim jezerima, ali instaliranje solarnih panela i sticanje statusa prozjumera, koji podrazumeva proizvodnju struje za sopstvenu potrošnju, ide sporo jer ne postoji adekvatan regulatorni okvir.

Samir Avdaković, kako je preneo portal Capital.ba, kaže da su prozjumeri u Evropi prepoznati kao nosioci energetske tranzicije, dok su u BiH i dalje uglavnom izvan zakonskih okvira. On naglašava da je krov najveći energetski potencijal.

bih krovovi solar samir avdakovic
Samir Avdaković (foto: Samir Avdaković/Facebook)

On ističe da je godišnja potrošnja struje u BiH oko 12.000 gigavat-sati, a polovina bi se mogla dobiti ako bi se na milion krovova instalirali solarni paneli snage pet kilovata. To, kako dodaje, nije komplikovano jer već postoje i priključci i infrastruktura.

Poljoprivreda, tačnije vinogradarstvao je još jedna oblast gde bi mogli da se instaliraju solarne elektrane. Avdaković navodi da BiH ima vinograde na 4.000 hektara, na jednom hektaru bi moglo da se proizvede 1,25 GWh ili ukupno 5.000 GWh.

Osim proizvodnje struje, fotonaponski paneli bi obezbedili i zaštitu za grožđe, uz povećanje prinosa i do 30 odsto, tvrdi Avdaković.

Ceh će na kraju platiti građani

Plutajuće fotonaponske elektrane su, takođe, opcija, koja bi, kako kaže, donela nove količine električne energije. Računica je pokazala da bi se instaliranjem solarnih panela na samo pet odsto površina na većim veštačkim jezerima u BiH dobilo 1.215 GWh, što je više od deset odsto ukupne potrošnje u zemlji.

Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i ekonomista Damir Miljević nemaju dilemu da se razvoj prozjumera na svaki način otežava i to kašnjenjem regulative, komplikovanjem procedura u elektrodistribucijama, ali i otporom u elektroprivredama.

Ceh toga će na kraju platiti građani, poručuju Kušljugić i Miljević, predsednik i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

1. mart 2024. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

1. mart 2024. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

1. mart 2024. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

1. mart 2024. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila