Električna energija

Antić: Srbija balansira između uglja i obnovljivih izvora energije

Slika: Press centar UNS/Miloš Miškov

Objavljeno

26.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija će morati da uloži između 700 i 900 miliona evra u postojeća energetska postrojenja koje planira da nastavi da koristi posle 2020. godine da bi stanje u energetici uskladila sa sa svim direktivama Evropske unije, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić. Govoreći na Zelenom Forumu „Elektroprivreda i zelena energija“, on je podsetio da se energetski sistem Srbije sada oslanja na ugalj koji koristi većina postoječih postrojenja.

Antić je rekao da Srbija treba da dođe do nivoa visoko efikasnih postrojenja sa sistemima za zaštitu o zagađenja i dodao da su ugrađeni filteri na sve kotlove koji će raditi posle 2020. godine.

Ministar je rekao da je besmislena rasprava o tome da li ugalj treba da se koristi ili ne. Moramo da razumemo da se sada energetski sistem oslanja na ugalj koji daje stabilnost energetskom sistemu ali da je naša budućnost aktivni pristup obnovljivim izvorima energije, rekao je on.

Antić je najavio da će u septembru u energetski sistem Srbije ući prvih 100 megavata energije iz obnovljivih izvora a da do 2020. godine na elektro mreži treba da bude oko 600 megavata iz centrala koje su u izgradnji i 350 megavata iz elektrana na ugalj. Mislim da je to poruka u kom pravcu Srbija ide, rekao je on.

Od ukupno 600 megavata iz obnovljivih izvora 500 megavata će biti iz vetroparkova a ostalih 100 iz centrala na biomasu od koje treba da se proizvodi i toplotna energija, precizirao je Antić.

On je podsetio da u Srbiji postoji 205 elektrana koje koriste obnovljive izvore energije sa 97,5 MW instalisane snage a da će se u septembru ukupna snaga elektrana koje koriste obnovljive izvore porasti na više od 100 megavata kada počne sa radom treći vetropark.

Primarne investicije u obnovljive izvore energije moraju da budu privatne jer je jasno da država ne može da bude jedini investitor, rekao je ministar i dodao da država daje jasan zakonski okvir i transparentan ugovor o otkupu energije iz obnovljivih izvora.

Država daje podsticaje bez ograničenja za sve vidove energije osim za solarnu i energiju iz vetra, rekao je Antić precizirajući da se podsticaji otkupne cene daju za 500 megavata struje iz vetroparkova i za 10 megavata iz solarnih farmi. On je rekao da ministarstvo razmatra povećavanje tih kvota, pogotovo za solarnu energiju jer je kvota postavljena kada je cena te energije bila visoka.

Antić je rekao da se razmatra uvođenje sistema zelenih sertifikata za elektrane.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

26. avgust 2017. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

26. avgust 2017. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

26. avgust 2017. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

26. avgust 2017. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.