OIE

Aerodromi u Jugoistočnoj Evropi sve više ulažu u solarne elektrane

Aerodromi u Jugoistocnoj Evropi ulazu u solarne elektrane

Foto: iStock

Objavljeno

22.08.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.08.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Aerodromi u Istanbulu i Atini postaju energetski nezavisni, u smislu snabdevanja iz sopstvenih velikih solarnih elektrana. I mnogi drugi aerodromi u Jugoistočnoj Evropi investiraju u izgradnju fotonaponskih postrojenja. Zajedno sa projektima za poboljšanje energetske efikasnosti, električnu mobilnost i upravljanje otpadom i otpadnim vodama, time dekarbonizuju svoje poslovanje i umanjuju štetu po životnu sredinu.

Površine pored infrastrukture kao šti su železnice i auto-putevi su pogodne za postavljanje solarnih panela, budući da nema mnogo drugih namena za takva mesta. Pritom, ova tehnologija omogućava direktno snabdevanje strujom, na primer za pomoćne objekte ili osvetljenje. I aerodromi su se uključili u globalnu solarnu trku i elektrifikaciju poslovanja, a Jugoistočna Evropa nije izuzetak. Štaviše, u toku su neke veoma velike investicije.

Oni najveći u Istanbulu i Atini će uskoro pokriti svoje celokupne potrebe za strujom iz sopstvenih solarnih elektrana i biće po tome među prvima u svetu. Pored toga, aerodromi u regionu jačaju svoju energetsku efikasnost i uvode električne automobile u svoj vozni park. Sprovode mere uštede materijala i ulažu u sisteme upravljanja otpadom i otpadnim vodama da bi dekarbonizovali svoje poslovanje i smanjili ekološki otisak.

Operator aerodroma na severu Albanije ulazi na tržište električne energije s projektom solarnog parka

Među poslednjim vestima je da je operator aerodroma Kukës International Airport Zayed u proceduri dobijanja dozvole za proizvodnju električne energije i trgovanje njome. Naime, ta kompanija, Global Technical Mechanics, dobila je koncesiju pre pet meseci u konzorcijumu s lokalnom građevinskom firmom Bami za izgradnju i rad solarne elektrane od 12 megavata.

Lokacija je kod sela Štićen u opštini Kukeš, poznatoj i kao Kukes ili Kukuš, u blizini aerodroma. Aerodrom je investicija kompanije Emaar Properties iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a otvoren je 2021. godine. Međutim, u međuvremenu je obustavio rad, nakon što se niskotarifni avio-prevoznik Wizz Air povukao sa njega.

Albanski zvaničnici su ranije najavili da će solarni paneli biti postavljeni svuda po međunarodnom aerodromu u Valoni (Vljori) – Vlora International Airport. Gradi ga i finansira švajcarski Mabco Constructions. Ta firma je deo grupacije Mabetex, u vlasništvu biznismena Behđeta Pacolija. On je bio predsednik, prvi vicepremijer i šef diplomatije Kosova*.

Projekat solara je za 5,2 megavata.

Zagrebački aerodrom počeo s malim postrojenjem

Zračna luka Zagreb, koja je ove godine pustila u rad fotonaponski pogon od 250 kilovata, objavila je da uskoro namerava da ga proširi. Dalje, prebacila se na stoodstotno snabdevanje strujom iz obnovljivih izvora.

Kao i drugi aerodromi u regionu, ovaj, najveći u Hrvatskoj, zamenio je konvencionalno, halogeno osvetljenje LED svetiljkama. Operator se obavezao da će smanjiti svoje emisije u skladu s preporukama Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC).

Zračna luka Zagreb renovira svoje zgrade i koristi sve više solarnu energiju za grejanje vode. Zanimljivo je i što planira da se prebaci sa dizel generatora na sisteme koji će moći da koriste vodonik.

Atinski aerodrom integriše snažnu bateriju sa svojim solarom

Atinski međunarodni aerodrom Elefterios Venizelos (Athens International Airport Eleftherios Venizelos) je 2011. pustio u rad solarni park od 8,05 megavata, a 2023. još jedan, sa 15,8 megavata vršne, nominalne snage (pika).

Ove godine na mrežu dolaze još dva postrojenja sa ukupno 35,5 megavata u piku, zajedno sa baterijskim sistemom za skladištenje energije (BESS) kapaciteta 82 megavat-sata.

Operator najvećeg aerodroma u Turskoj dovršava fotonaponski park od skoro dve stotine megavata i ima ambiciju da već pre kraja ove decenije pokriva sve svoje potrebe za energijom iz obnovljivih izvora

IGA Istanbul Airport je saopštio da su mu emisije gasova s efektom staklene bašte 2024. bile čak 10,5 odsto niže nego što je planirao. Pored toga, povećao je ciljani udeo energije iz obnovljivih izvora za 2030. sa 50 nad 90 odsto.

Uprava očekuje da će solarni park Eskişehir od čak 199,3 megavata početi s radom do kraja godine. Lokacija se prostire na 300 hektara, a investicija iznosi 212 miliona evra. Elektrana će, po proceni, proizvoditi 340 gigavat-sati godišnje.

Aerodrom Dalaman na krovu svog terminala ima veću solarnu elektranu nego ijedan aerodrom na svetu

Još nekoliko aerodroma u Turskoj se dekarbonizuje u domenu proizvodnje električne energije. TAV Airports Holding (TAV Havalimanları Holding), koji posluje u okviru Groupe ADP, izgradio je solarnu elektranu od 6,7 megavata pika na svom aerodromu Milas-Bodrum na jugozapadu zemlje. Isti projekat fotonaponskih sistema na parkinzima obuhvata pogon od 5,9 megavata na aerodromu Izmir Adnan Menderes.

Aerodrom Izmir Adnan Menderes dobija solarni sistem od 5,9 megavata na svojim parkiralištima

Aerodrom Dalaman, koji se nalazi u istom području gde i Bodrum, ima solarnu elektranu nominalne snage 8,3 megavata. Postavljena je na zgradi terminala i najveća je te vrste među svim aerodromima na svetu.

Ovo postrojenje sada iz energije sunca pokriva više od 55 odsto potrošnje. Investicija je vredna 5,4 miliona evra. Operator, YDA Airport Investment and Management, obavezao se da u drugoj fazi dostigne sto odsto. Aerodrom je potpuno prešao na električna vozila.

Aerodromi Milas-Bodrum, Gaziantep, Erzurum i Ordu-Giresun su 2023. povezali manje fotonaponske sisteme na mrežu.

Rumunski operatori se oslanjaju na novčanu podršku EU

Međunarodni aerodrom u Jašiju (Iași International Airport) radi na proširenju svoje solarne elektrane od jednog megavata, postavljene 2023. godine. Bila je prva u Rumuniji u tom sektoru. Menadžment namerava da postavi još pet megavata i pogon za skladištenje energije operativne snage dva megavata.

Mediji su preneli da će investicija uključiti grant iz Modernizacionog fonda Evropske unije. Buduća hibridna elektrana bi trebalo da pokrije petinu potrošnje električne energije u ovom kompleksu na krajnjem severoistoku Rumunije.

Maramureş International Airport (AIM) u oblasti Maramureš se takođe prijavio za bespovratna sredstva. U planu je fotonaponski sistem od 2,6 megavata u piku, na nadstrešnicama na parkiralištima. Trebalo bi da ima i baterije.

Navedeni solarni pogon bi imao 25 invertera od po 100 kilovata. Projekat je vredan 12,1 milion evra. Treba da bude završen pre kraja sledeće godine, objavila je uprava. Aerodrom je na severozapadu Rumunije, u blizini granice sa Ukrajinom i Mađarskom.

Međunarodni aerodrom Kluž – Avram Janku (Cluj International Airport Avram Iancu) saopštio je u decembru da će instalirati solarno postrojenje s baterijama. Uprava je tada navela da će ga to 2026. učiniti energetski nezavisnim. Na veb stranici aerodroma se pominje plan za dva megavata solara.

Međunarodni aerodrom Đorđe (Žorž) Enesku u Bakau (Bacau International Airport George Enescu) je takođe u grupi onih koji su se prijavili za grantove. Menadžment je zamislio solarni pogon od 1,25 megavata i BESS kapaciteta 2,1 megavat-sata, kojim bi potpuno pokrio potrošnju struje.

Međunarodni aerodrom u Sibinju (Sibiu International Airport) razvija projekat za postrojenje na tlu sa 1,7 megavata vršne snage. Lokacija je dva kilometra od terminala.

Uprava očekuje da najveći deo troškova pokrije grantom iz Modernizacionog fonda. Saopštila je da će fotonaponski park biti dovršen u roku od godinu i po dana i nagovestila da će uvesti električna vozila i autobuse i stanice za punjenje.

Inače, državna kompanija National Company Bucharest Airports (CNAB), koja ima dva aerodroma u Bukureštu, razvija projekat geotermalne energije.

Hermes Airports 2023. opremio dva aerodroma fotonaponskim sistemima

Kompanija Hermes Airports je pre dve godine instalirala dve solarne elektrane na Kipru. Pogon na aerodromu u Larnaki (Larnaka International Airport) ima 3,5 megavata nominalne snage, a Pafos International Airport ima 1,1 megavat. Pokrivaju 25 odnosno 30 odsto potreba tih kompleksa za strujom.

Aerodrom Nikola Tesla Beograd je 2022. pustio u rad fotonaponski sistem od jednog megavata pika. Koncesionar Vinci Airports je takođe postavio solarno LED osvetljenje.

Međunarodni aerodromi u Sarajevu i Tuzli su pre par godina najavili planove za izgradnju solarnih elektrana.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Aerodromi u Jugoistocnoj Evropi ulazu u solarne elektrane

Aerodromi u Jugoistočnoj Evropi sve više ulažu u solarne elektrane

22. avgust 2025. - Aerodromi u Istanbulu i Atini postaju potpuno nezavisni u domenu električne energije zahvaljujući svojim velikim solarnim elektranama, a mnogi aerodromi u regionu slede njihov primer

eps kolubara ugalj rudnik dusan zivkovic

EPS ove godine prvi put bez kredita, sam finansira projekte proizvodnje uglja

22. avgust 2025. - Ove godine, EPS se po prvi put neće zaduživati, već će sve investicije finansirati iz sopstvenih sredstava, kaže direktor Dušan Živković.

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

22. avgust 2025. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

ENNA vece temperature geotermalnoj bušotini Zagocha

ENNA izmerila još veće temperature u svojoj geotermalnoj bušotini Zagocha

22. avgust 2025. - ENNA Geo je završila dodatno proizvodno testiranje bušotine na lokaciji planirane geotermalne elektrane GTE Zagocha na severoistoku Hrvatske