
Foto: Ministarstvo energetike i rudarstva
Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo* i Severna Makedonija traže prilagođavanje amandmana na Zakon EU o CBAM-u. U ime te grupe, ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović pisao je nadležnom odboru Evropskog parlamenta, navodeći da je neizvesnost na tržištima električne energije Zapadnog Balkana dovela do oslabljenog interesovanja EU za kupovinu struje iz regiona, uključujući onu iz obnovljivih izvora.
U saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice, ministarstva energetike Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova* i Severne Makedonije zatražila su „ograničena, ali ciljana poboljšanja“ amandmana na Zakon (EU) 2023/956, kojim se uređuje Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM). Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović pisao je Odboru za industriju, istraživanja i energetiku (ITRE) Evropskog parlamenta, tražeći podršku.
U okviru međuinstitucionalnih pregovora koji se posebno odnose na električnu energiju kao stavku CBAM-a, grupa ugovornih strana Energetske zajednice predložila je prilagođavanje mera koje je Evropska komisija predložila u decembru.
U njihovo ime, Šahmanović je izrazio zabrinutost da određeni ciljevi, posebno oni koji se odnose na spajanje tržišta, možda neće biti dostižni prema trenutnim odredbama CBAM uredbe.
Znnačajan napredak u transponovanju evropskih propisa
CBAM, kojem je potpuna primena otpočela 1. januara, doneo je namet na svu električnu energiju koja se iz regiona izvozi u EU, bez obzira na izvor.
Šahmanović: Komisija će utvrditi da su zemlje regiona ispunile svoje obaveze i dostigle tačku bez povratka na putu ka integraciji sa tržištima električne energije EU
„To je dovelo do neizvjesnosti na našim tržištima električne energije. Shodno tome, primijetili smo smanjeno interesovanje partnera iz EU za kupovinu električne energije od naših proizvođača, uključujući električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Ova situacija je bila posebno izražena u periodima obilne čiste proizvodnje energije, naročito zbog povećanog učinka hidroelektrana usled sezonskih padavina“, istakao je Šahmanović.
Kazao je zakonodavcima EU da je Zapadni Balkan postigao značajan napredak u transponovanju propisa EU o električnoj energiji, što je suštinski korak ka spajanju iliti uparivanju tržištâ (market coupling). Komisijina verifikacija će biti potvrda da su vlade ispunile svoje obaveze i dostigle tačku bez povratka na putu ka integraciji sa tržištima električne energije EU, izjavio je ministar.
CBAM-ova rigoroznost ugrožava proces spajanja tržišta
Potvrdivši da region u potpunosti podržava energetske i klimatske ambicije EU, Šahmanović je i upozorio da CBAM-ovi stroži uslovi i kraći rokovi rizikuju da ugroze napore ka spajanju tržišta električne energije.
Svrha ove inicijative je da se u zakonu prepoznaju specifičnosti energetskih sistema Zapadnog Balkana. Prema dokumentaciji do koje je došao portal Balkan Green Energy News, predlozi uključuju mogućnost ranijeg izuzeća električne energije iz CBAM-a u slučaju uspešne verifikacije. Izuzeće bi moglo biti produženo nakon 2030. godine, do kada bi važilo po trenutnim pravilima.
Zapadni Balkan je zatražio mogućnost da Evropska komisija i zemlje kandidati zajedno utvrđuju rokove i cenu ugljenika. Prema poslatim predlozima, ugovori o otkupu električne energije (PPA) i garancije porekla (GO) bi bili dokaz porekla električne energije.
Zajedno sa svojim kolegama iz regiona i direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkovskim, Šahmanović sledeće nedelje učestvuje na Beogradskom energetskom forumu 2026. Balkan Green Energy News organizuje ovaj godišnji događaj četvrti put zaredom.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.