Energetska kriza

Fon der Lajen: EU želi da bude deo globalne nuklearne renesanse

ursula fon der lajen eu samit nuklearna energija pariz

Foto: Dati Bendo / EC - Audiovisual Service

Objavljeno

11.03.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.03.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Smanjenje udela nuklearne energije bilo je „strateška greška“ koja je Evropu učinila zavisnom od skupog i nepouzdanog uvoza fosilnih goriva, smatra predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Evropska unija sada želi da bude deo globalne nuklearne renesanse, a komisija je izradila strategiju za ubrzavanje uvođenja malih modularnih reaktora koji bi bili dopuna klasičnim nuklearnim elektranama, izjavila je na samitu o nuklearnoj energiji u Parizu.

Evropa je izabrala smanjenje udela nuklearne energije i tako okrenula leđa pouzdanom i pristupačnom izvoru energije sa niskim emisijama, što je bila strateška greška, rekla je Fon der Lajen u svom govoru na samitu, kojeg je organizovala Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Ona je napomenula da je 1990. godine jedna trećina električne energije u Evropi dolazila iz nuklearki, ali da se taj udeo smanjio na oko 15%.

Budući da Evropa nije proizvođač ni nafte ni gasa, njena potrošnja fosilnih goriva u potpunosti zavisi od skupog i nepouzdanog uvoza, a trenutna kriza na Bliskom istoku jasno pokazuje kakve probleme to može da stvori, rekla je.

Najefikasniji energetski sistem, kako je navela, kombinuje nuklearnu energiju i obnovljive izvore, uz razvoj skladištenja energije, fleksibilnosti i elektroenergetskih mreža.

EU se nada da će mali modularni reaktori biti instalirani u početkom sledeće decenije

S ciljem da ponovo oživi nuklearnu energiju, EU je prošle godine izmenila pravila o državnoj pomoći kako bi pojačala podršku za nuklearnu fisiju i goriva. Takođe je pokrenula prvu industrijsku alijansu za male modularne reaktore (SMR) u svetu i predložila investicije od preko pet milijardi evra u istraživanja fuzije, navela je ona.

Najnoviji korak u tom pravcu je usvajanje Evropske strategije za male modularne reaktore. Cilj je da ta tehnologija bude operativna u Evropi najkasnije u početkom sledeće decenije, kako bi mogla da igra ključnu ulogu uz tradicionalne nuklearne reaktore, naglasila je Fon der Lajen.

Evropska komisija je saopštila i da će razmotriti dodatnih 200 miliona evra garancija do 2028. godine kako bi podržala prva komercijalna postrojenja koja koriste inovativne nuklearne tehnologije.

Grčka razmatra male modularne reaktore

Grčka takođe razmatra uključivanje nuklearne energije u svoj energetski miks. Premijer Kirijakos Micotakis je na samitu ponovio reči Ursule fon der Lajen, nazvavši udaljavanje EU od nuklearne energije strateškom greškom.

Izjavio je da je vreme da Grčka ispita da li se nuklearna energija, a posebno mali modularni reaktori, mogu integrisati u domaći energetski sistem i najavio da će biti formiran odbor koji će razmotriti ovu opciju i dati preporuke vladi.

Micotakis je istakao veliki napredak Grčke u oblasti obnovljivih izvora energije, dodavši da će se nastaviti sa ulaganjima u baterije, reverzibilne hidroelektrane i prirodni gas kao prelazno gorivo.

Rumunija planira da utrostruči nuklearne kapacitete

Rumunski ministar energetike Bogdan Ivan izjavio je da Rumunija namerava da u narednih deset godina gotovo utrostruči svoje nuklearne kapacitete.

Zajedno sa obnovljivim izvorima, nuklearna energija može obezbediti snažniji, izbalansiraniji i otporniji energetski sistem, čak i u teškim vremenima, rekao je Ivan tokom samita.

Zato Rumunija radi na modernizaciji i proširenju nuklearne elektrane Cernavodă, kao i na razvoju projekta malih modularnih reaktora u Doičeštiju, dodao je.

Srbija se nada da će imati nuklearku na mreži oko 2040.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je da Srbija takođe želi da bude deo nuklearne renesanse, jer joj je potrebno više električne energije za razvoj privrede, novih tehnologija i veštačke inteligencije.

Đedović Handanović je na samitu rekla da je cilj da se do sredine 2027. godine završi prva faza nuklearnog programa.

“Do 2032. godine, trebalo bi da imamo dovoljno kapaciteta za izbor tehnologije i ulazak u proces izgradnje, tako da oko 2040. možemo imati nuklearnu elektranu na mreži,” dodala je.

Đedović Handanović je pre toga izjavila da Srbija želi da započne izgradnju svoje prve nuklearne elektrane pre 2035. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

evropska komisija mere cene energenata

Nove mere Evropske komisije: elektrifikacija i čista energija kao odgovor na krizu fosilnih goriva

11. mart 2026. - Evropska komisija je predložila set mera za ublažavanje posledica rasta cena energenata izazvanog ratom na Bliskom istoku

srbija bef eu region beogradski energetski forum 2026

Spremna agenda za BEF 2026 – budućnost energetike Jugoistočne Evrope u fokusu 50 govornika

11. mart 2026. - Agenda četvrtog dvodnevnog Beogradskog energetskog foruma 2026 (BEF 2026), zakazanog za 14. i 15. maj, je spremna

evropa energetska kriza elektricni automobili rast

Rat pogurao prodaju električnih vozila u Evropi – rast 51 odsto

11. mart 2026. - New Automotive i E-Mobility Europe otkrivaju da je samo u martu registrovano više od 224.000 novih električnih putničkih automobila

slovenija zabrana poskupljenja struja gas vlada

Slovenačka vlada uvela zabranu poskupljenja struje i gasa

11. mart 2026. - Uredbom se od dobavljača električne energije i prirodnog gasa zahteva da dobiju prethodnu saglasnost za povećanje cena