Električna energija

Zatvaranje rudnika uglja Velenje koštaće Sloveniju preko milijardu evra

velenje rudnik uglja zatvaranje

Foto: Premogovnik Velenje

Objavljeno

05.02.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.02.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenački parlament usvojio je zakon o postepenom gašenju poslednjeg rudnika uglja u zemlji, Premogovnika Velenje. Za narednih dvadeset godina predviđena su ulaganja od ukupno 1,13 milijardi evra u radove na zatvaranju rudnika, sanaciju zemljišta i pravednu tranziciju za rudare. Zakon propisuje da se eksploatacija uglja u Velenju okonča najkasnije 2033. godine, dok će se aktivnosti zatvaranja postepeno sprovoditi do 2045. godine.

Planirani budžet od 1,13 milijardi evra, odnosno u proseku oko 50 miliona evra godišnje, predviđen je za period od 2026. do 2045. godine. Da bi koristilo taj novac, preduzeće koje upravlja rudnikom moraće najpre da obezbedi sopstvena sredstva iz poslovanja i prodaje imovine koja nije vezana za osnovnu delatnost, pošto će državni budžet pokriti samo ono što bude nedostajalo, saopštila je Vlada Slovenije.

Detaljniji programi za postepeno zatvaranje rudnika biće pripremani svake godine za naredne dve godine. Konačno gašenje operatera rudnika, preduzeća Premogovnik Velenje d.o.o., planirana je za 2045. godinu. Vlada Slovenije je prošle godine pokrenula proces napuštanja uglja preuzimanjem direktnog vlasništva nad rudnikom Velenje i termoelektranom na ugalj Šoštanj od državne elektroenergetske kompanije Holding Slovenske elektrarne (HSE).

Pošto će se sredstva predviđena ovim zakonom smatrati državnom pomoći, pre stupanja na snagu potrebno je odobrenje Evropske komisije. Primena zakona se očekuje nakon 1. jula ove godine.

Pravedna tranzicija za rudare

Što se tiče zaposlenih u rudniku, ne očekuju se veća otpuštanja, imajući u vidu veliki obim planiranih radova na zatvaranju, koji će obuhvatiti sanaciju više od 50 kilometara tunela, zatvaranje okana i rekultivaciju više od 1.100 hektara zemljišta. Umesto toga, očekuje se da će se radna snaga smanjivati prirodnim odlivom zaposlenih.

Ne očekuju se veća otpuštanja, a radna snaga će se smanjivati prirodnim odlivom

Umesto otpuštanja 700-900 radnika odjednom, taj broj će biti ograničen na oko 250 radnika 2034. godine, tvrdi vlada.

Da bi se obezbedila pravedna energetska tranzicija za višak rudara, zakon predviđa mere kao što su prevremeno penzionisanje, veće otpremnine i programi obuke i prekvalifikacije.

Predsednik sindikata rudnika Velenje, Simon Lamut, pozdravio je usvajanje zakona i izjavio da je to jedan od najprimerenijih načina za prestanak prizvodnje uglja uz istovremeno obezbeđivanje socijalne sigurnosti za što veći broj zaposlenih.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

velenje rudnik uglja zatvaranje

Zatvaranje rudnika uglja Velenje koštaće Sloveniju preko milijardu evra

5. februar 2026. - Eksploatacija uglja u rudniku Velenje treba da se okonča do 2033. godine, dok će se aktivnosti zatvaranja sprovoditi do 2045.

GEN-I upravljati radom baterijskog sistema u Rumuniji za R Power

GEN-I će upravljati radom baterijskog sistema u Rumuniji za R.Power

5. februar 2026. - GEN-I i R.Power su potpisali sporazum o optimiziranju rada budućeg baterijskog sistema za skladištenje energije (BESS) Scornicești u Rumuniji

Saudijska Arabija u Turskoj izgraditi solarne elektrane od ukupno dva gigavata za pocetak

Saudijska Arabija će u Turskoj izgraditi solarne elektrane od ukupno dva gigavata – za početak

5. februar 2026. - Saudijska Arabija je potpisala sporazum o angažovanju svojih kompanija za izgradnju solarnih elektrana od ukupno dva gigavata u Turskoj

NGEN ulazi na trziste Letonije investicijom vrednom 50 miliona evra

NGEN ulazi na tržište Letonije investicijom vrednom 50 miliona evra

5. februar 2026. - NGEN Group je preuzeo sto odsto letonske firme Liepāja ESS da bi realizovao projekat baterijskog skladišta energije povezanog na prenosnu mrežu