OIE

Investitorima u obnovljive izvore potrebne prilagođene finansijske usluge za razvijanje baterija i upravljanje rizicima

Investitorima energiju iz obnovljivih izvora zasebno prilagodene prilagodjene finansijske usluge baterije upravljaju rizicima UniCredit Bank Serbia

Foto: Sleva – Svetlana Cerović, Jovana Rubežić, Šarl Lašapel, Maria Vastola (UniCredit)

Objavljeno

26.11.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.11.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Tržišni uslovi za obnovljive izvore su u regionu CEE postali izazovni, uz neizvesnost na regulatornom planu, pa su potrebna napredna i ponaosob prilagođena finansijska rešenja, kazali su učesnici i učesnice radionice koju je UniCredit banka Srbija organizovala na temu upravljanja tokovima kapitala u ovom segmentu, uključujući integracije i akvizicije (M&A). Investitori, klijenti UniCredit banke, skrenuli su pažnju na rastući značaj baterijskih sistema za skladištenje energije – a posebno uvođenja sistema za skladištenje na lokacije fotonaponskih elektrana.

Tržište energije iz obnovljivih izvora u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE) se razvija, ulaskom velikih igrača u arenu i dok developeri i sami postaju proizvođači. Rumunija je preuzela vođstvo, zahvaljujući svom značajnom porastu fotonaponskog kapaciteta i oživljavanju aktivnosti vezanih za izgradnju vetroparkova posle dugog zastoja. Prvi ugovori o otkupu električne energije (PPA) u Bugarskoj nagoveštavaju snažnu perspektivu, a i Srbija bi uskoro mogla da dobije na značaju, složili su se investitori na događaju u Beogradu u organizaciji UniCredit banke.

Glavne teme su bili trendovi u segmentu M&A i finansiranju. Zamisao je bila da se s igračima iz ove industrije koji su aktivni u regionu otvoreno porazgovara o njihovim strategijama za investiranje i podršci od banke, rekla je direktorka za specijalizovano finansiranje u UniCredit banci Srbija Svetlana Cerović. Ona je moderirala panel-diskusiju na ovoj konferenciji.

Stabilni prihodi i pravni okvir su ključni pokretač investicija, a poseban je naglasak na mrežnim priključcima

Cerović je naglasila da se nestabilnost pogoršava poslednjih par godina, a nakon ogromnog talasa investicija koji su usledili po usvajanju Pariskog sporazuma i Evropskog zelenog dogovora. Ključ je u definisanom i predvidljivom regulatornom okviru, zajedno sa stabilnim prihodima. Da bi se omogućila fleksibilnosti tržišta i stabilnost elektromreže, nove investicije u Zapadnoj Evropi i regionu imaju podršku preko državnih programa uključujući investicije u baterijske sisteme za skladištenje energije (BESS). Stoga će jedan od preduslova za sprovođenje budućih projekata na lokalnom tržištu biti izvesnost oko vremenskog okvira za održavanja treće aukcije i mogućnost dugoročnijih PPA sporazuma.

Učesnici i učesnice radionice o upravljanju tokovima kapitala u segmentu obnovljivih izvora kazali su da je ključni pokretač investicija stabilan pravni okvir, a pogotovo za priključivanje na mrežu i izdavanje dozvola uopšte. U vezi s tim, firme koje razvijaju projekte će se oslanjati na postepeno sazrevajuće tržište PPA, ali je u toj jednačini neophodna i bankarska podrška. Baterijski sistemi za skladištenje energije su faktor promena, a pogotovo oni koji se postavljaju na lokacijama solarnih parkova, u cilju optimizacije prinosa od projekata.

UniCredit je najjači igrač u finansiranju zelene energetike u Srbiji

UniCredit ima širok dijapazon pozajmica za projektno finansiranje koje se prilagođavaju klijentu kao i celokupan raspon usluga od savetodavnih do raznih rešenja za finansiranje, napomenula je šefica za projektno i strukturno finansiranje u Srbiji Jelena Nestorović.

Ova banka, čije je sedište u Italiji, finansirala je niz velikih fotonaponskih i projekata vetroparkova, uključujući postrojenja sa kolociranim BESS-ovima, kao što je u Bugarskoj Galabovo, kompanije Sunterra RE.

Što se Srbije tiče, tu je najjači igrač u segmentu obnovljive energije. UniCredit je finansirao šest vetroparkova u zemlji, ukupno 430 megavata, od čega je za tri investicije jedini zajmodavac. Treba napomenuti i da su među njima Čibuk 1 i 2, najveće vetroelektrane u Srbiji.

UniCredit banka Srbija finansira najveće dve vetroelektrane u zemlji – Čibuk 1 i 2

Klijenti ove banke su i neke od kompanija učesnica i pobednica prve dve aukcijeu Srbiji za dobijanje ugovora o razliciu ceni (CfD) . Nestorović je navela da banka finansira manje solarne elektrane zbirnog kapaciteta 30 megavata.

Nestorović je iz portfolia istakla i jednu od najvećih industrijskih krovnih solarnih elektrana u regionu. UniCredit je za nju projektnoj firmi koju su osnovali CWP Europe i Resalta odobrio paket od 3,1 miliona evra, a takođe je zadužen za hedžing i vođenje tekućeg računa. U navedenom poduhvatu je na krov fabrike Henkel Srbija u Kruševcu postavljen fotonaponski sistem od šest megavata, po modelu ESCO – energetskih usluga.

Banka od 2019 učestvuje u finansiranju prvog postrojenja za kogeneraciju odnosno dobijanje toplotne i električne energije iz otpada. Ta elektrana i toplana se nalazi u Vinči, na teritoriji Beograda. UniCredit u ovoj zemlji finansira i projekte za jačanje energetske efikasnosti.

Jelena Nestorovic Investitorima obnovljive izvore prilagodene prilagodjene finansijske usluge baterija upravljanje rizicima
Foto: Jelena Nestorović na svojoj prezentaciji

Prioritet se u Evropi pomerio sa energetske tranzicije na energetsku bezbednost

Marija Vastola, direktorka uprave UniCredit-ovog Tima za savetovanje u energetici koji širom osnovnih tržišta Grupe pokriva električnu energiju i kompanije koje je proizvode, rekla je da je vrednost akcija na javnim tržištima u domenu energije iz obnovljivih izvora snažno pala sa nivoa iz perioda 2021-2022 i ispod trogodišnjeg istorijskog proseka. Nezavisni proizvođači struje (Independent Power Producers – IPPs) računaju na veliku neizvesnost oko postupka izdavanja dozvola, regulatornog okvira u određenim zemljama i makroekonomskog ambijenta, objasnila je.

Sve u svemu, evropska paradigma se pomera od energetske tranzicije ka energetskoj bezbednosti, usled geopolitičkih tenzija, podvukla je Vastola. S druge strane, u M&A segmentu još ima dobre vrednosti, poručila je na panel-diskusiji.

Investirori su fokusirani na operativni kvalitet, dakle visokokvalitetne elektrane, prinose i stvaranje vrednosti, nasuprot težnji da se raste po svaku cenu, smatra Vastola.

„Više je investitora spremnih da plasiraju kapital u projekte i u regionu. Tok privatnog kapitala je dobar most i komplementarna alatka za bilanse banaka“, izjavila je i stavila naglasak na velike korporacije, privatne firme koje investiraju u vlasnički kapital i M&A.

Veliki obim stvara efikasnost, a na izazovnom tržištu efikasnost i fleksibilnost stvaraju vrednost, istakla je Vastola, ukazujući na investicije u izgradnju hibridnih elektrana koje uključuju baterijska skladišta. Korporacije, trgovci i elektroprivrede poslednjih par godina snažno ulaze u  obnovljive izvore, energijie što je „veliki pomak od velikih naftnih kompanija ka velikim energetskim kompanijama“, dodala je.

Actis će investirati u infrastrukturne projekte po celom regionu

Potpredsednik za energetiku u kompaniji Actis Šarl Lašapel složio se s ostalim panelistkinjama oko značaja hibridnih elektrana i naglasio da ta firma za investicije u održivu infrastrukturu uglavnom radi veoma velike projekte, budući da su mnogo konkurentniji.

„Za solar, definitivno, mislim da je neophodno imati BESS“, rekao je i dodao da se to „podrazumeva u ovom trenutku“. Kada su u pitanju baterije sa vetroparkovima, ta kombinacija omogućava fleksibilnost za otkup električne energije, podsetio je Lašapel.

Actis je investitor u oblasti infrastrukture i energetike na tržištima koja brzo rastu, a u regionu je najpoznatiji po svojoj kompaniji Rezolv Energy. Ona je u Rumuniji paket za finansiranje prve faze svoje ogromne vetrofarme Vifor obezbedila pomoću PPA ugovora s kompanijama iz komercijalnog i industrijskog sektora (C&I). Do drugog dela je došla zahvaljujući svom CfD-u sa aukcije energije iz obnovljivih izvora.

Actis bi u naredno poglavlje svojih aktivnosti na tržištu regiona mogao da stupi sa preko milijardu evra kapitala

Pored svojih drugih investicija u Rumuniji, Rezolv ima projekat Dama Solar, za 1,2 gigavata u piku odnosno maksimalnog kapaciteta. Trenutno bi to bilo jedno od najvećih fotonaponskih postrojenja u Evropi. Kompanija je aktivna i u Bugarskoj.

Actis razmatra niz projekata širom regiona, uključujući Srbiju, otkrio je Lašapel. Upitan za sledeću aukciju koju ova zemlja planira, naveo je da bi bio odgovarajući neki projekat od oko dve stotine megavata.

Lašapel je precizirao da će u narednom poglavlju verovatno raspolagati sa više od milijardu evra i da će Actisu biti potrebna podrška u vidu finansiranja.

Po pitanju ugovorâ o otkupu električne energije, kazao je da bi optimalno bilo da traju više od deset godina i da obuhvate više od 70 procenata proizvedene električne energije. „Ipak, mi smo radili prekogranične PPA ugovore. Analizirali smo, ranije, rešenja koja objedinjuju vetar, solar i BESS. Na tom polju možemo da budemo kreativni“, izjavio je Lašapel.

Stabilna regulativa je od suštinskog značaja za zemlje koje su pogodne za investicije

PPA sporazumi za 70 odsto koji traju barem deset godina jesu neophodni u zemljama van EU, dok su banke u EU raspoloženije prema riziku, navela je Jovana Rubežić, generalni savetnik u kompaniji CWP Europe.

Jedan od najvažnijih faktora je koliko je određena zemlja pogodna za investicije, dodala je. „Kada kažem pogodna za investicije, mislim na regulatorni okvir… Sledeća stvar koju gledamo je da li možemo dobiti priključak za svoj projekat i da li tržišta struje mogu da prime tu struju“, rekla je Rubežić.

Pravila se na svim glavnim tržištima za CWP Europe u principu ne menjaju, osim kada je reč o mrežnim priključcima, jer operatori sistema prenosa postaju stroži, napomenula je. Kompanija se prebacuje iz razvoja projekata ka sektoru IPP-a, istakla je Rubežić. Ukazala je na potrebu za podrškom u domenu regulative, a pogotovo za PPA ugovore koji uključuju posrednika (sleeved PPA), i to i od države i državnih elektroprivreda kao što je Elektroprivreda Srbije (EPS).

Strukturne portfolio transakcije omogućavaju rast kompanijama koje sprovode više projekata odjednom

Čini se da bankarima uglavnom više odgovaraju baterije koje su zajedno s elektranom nego one samostalne, rekao je rukovodilac za finansiranje infrastrukture i izvoza u UniCredit banci Lazar Nikolić.

Glavni razlog je diverzifikovaniji izvor prihoda, budući da je kombinacija BESS-a i elektrane na obnovljive izvore u suštini jedinstveno postrojenje. Budući da je globalni kapacitet za skladištenje energije u baterijama na putanji oštrog porasta, banke i investitori će morati da smišljaju bankabilna rešenja da to omoguće.

Prvi akteri u segmentu samostalnih baterijskih pogona će verovatno imati ekstremno kratak period otplate, ali za banku je potreban pouzdan izvor prihoda

Nikolić je naglasio da developerima trebaju napredna rešenja za kapitalna ulaganja poput strukturnih portfolio transakcija, dodajući da one utiru put za rast platformi za energiju iz obnovljivih izvora. Naime, prvi akteri u segmentu samostalnih baterijskih pogona će verovatno imati ekstremno kratak period otplate, ali je za banku pouzdan izvor prihoda ključan da se odluči da prihvati rizik. Zemlje sa jakim državnim mehanizmima podrške će brže omogućiti uvođenje samostalnih baterijskihh sistema, kazao je.

Pri strukturnom portfolio finansiranju, kompanija klijent grupiše različite baterijske pogone, elektrane i projekte.

„Te investicije mogu biti različite po tehnologiji, mogu biti različite po pitanju lokacija, mogu biti različite po pitanju preuzimanja njihove električne energije, takođe po pitanju ciklusa za te investicije. Mi ih upakujemo, grupišemo i strukturišemo rešenje za zaduživanje po njima, značajno pojačavajući diverzifikaciju portfolija“, poručio je Nikolić.

Investitorima u energiju iz obnovljivih izvora trebaju zasebno prilagođene finansijske usluge dok uvode baterije, upravljaju rizicima

Lazar Nikolic UniCredit
Lazar Nikolić iz UniCredit banke predstavlja opcije za strukturno finansiranje portfolija

Baterijsko skladištenje je prirodna zaštita od rizika u proizvodnji zelene energije

Austrijski Enery je u jednom trenutku odlučio da u Rumuniji instalira baterije za skladištenje energije pri svim svojim elektranama kao i da ih uključi i u zrele i grinfild projekte, rekao je potpredsednik za finansiranje Sebastijan Stajku. BESS-ovi su „prirodna zaštita od rizika“, a postali su veoma jeftini, podsetio je.

UniCredit je bio glavna banka u ugovaranju finansiranja kompanijinog portfolija vetroelektrana, solarnih parkova i baterijskih skladišta od ukupno 230 megavata u toj zemlji. „To je pametna struktura u kojoj, umesto da pregovarate o finansiranju svakog projekta, imate sveobuhvatni aranžman i samo uvodite nove projekte, što doprinosi elementu diverzifikacije“, objasnio je Stajku.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Investitorima energiju iz obnovljivih izvora zasebno prilagodene prilagodjene finansijske usluge baterije upravljaju rizicima UniCredit Bank Serbia

Investitorima u obnovljive izvore potrebne prilagođene finansijske usluge za razvijanje baterija i upravljanje rizicima

26. novembar 2025. - Tržište je u regionu CEE izazovno za obnovljive izvore, uz neizvesnost oko regulative, pa su potrebna napredna finansijska rešenja, kazali su učesnici radionice UniCredit banke Srbija

slovenija sajber bezbednost eles evropska mreza

ELES postao član Evropske mreže za sajber bezbednost

26. novembar 2025. - ELES dobija pristup obaveštajnim podacima o pretnjama, specijalističkoj obuci i tehničkom znanju Evropske mreže za sajber bezbednost

Albanska vicepremijerka Belinda Baluku suspendovana usled istrage o korupciji

Albanska vicepremijerka Belinda Baluku suspendovana usled istrage o korupciji

26. novembar 2025. - Specijalni sud u Tirani suspendovao je potpredsednicu vlade i ministarku infrastrukture i energetike Belindu Baluku zbog istrage o nameštanju tendera

zmaj za hvatanje vetra na velikim visinama

Kina testirala najvećeg zmaja za proizvodnju električne energije iz vetra

26. novembar 2025. - Kina je testirala zmaja površine 5.000 kvadratnih metara koji hvata vetar na visinama do 300 metara i pretvara ga u električnu energiju