Foto: iStock
Potrebno je da vlade teže većoj diverzifikaciji snabdevanja i povećanoj međusobnoj saradnji kako bi se lakše snašle u neizvesnostima i turbulencijama koje su pred nama, poruka je ovogodišnjeg izdanja Svetskog energetskog pregleda Međunarodne agencije za energetiku.
Jedna od glavnih promena u poređenju sa prošlogodišnjim izveštajem, je ponovno uvođenje Scenarija trenutnih politika (CPS) u Svetski energetski pregled 2025. (World Energy Outlook – WEO-2025), koji modelira budućnost zasnovanu samo na politikama i propisima koji su već usvojeni.
U CPS-u, potražnja za naftom i prirodnim gasom nastavlja da raste do 2050. godine, a ugalj počinje da opada pre 2030. godine. U prošlogodišnjem Svetskom energetskom pregledu 2024 (WOE-2024), prema Scenariju proklamovanih politika (STEPS), potražnja za naftom i prirodnim gasom dostiže vrhunac pre 2030. godine.
Energija postaje ključno ekonomsko i nacionalno bezbednosno pitanje
Prisutne pretnje i dugoročne opasnosti od energiju stvaraju ključno pitanje ekonomske i nacionalne bezbednosti, navela je Međunarodna agencija za energetiku u izveštaju WEO-2025.
Organizacija ističe četiri glavna razloga koji čine situaciju složenom za kreatore energetske politike.
Geopolitička krhkost koegzistira sa niskim cenama nafte. Istovremeno, zemlje daju prioritet energetskoj bezbednosti i pristupačnosti, ali posežu za različitim rešenjima kako bi ih postigle.
Izveštaj takođe ukazuje na pukotine i neizvesnost u međunarodnom sistemu trgovine, u vremenima kada je trgovina energijom važnija nego ikad. I četvrto, postoji manji zamah nego ranije u nacionalnim i međunarodnim naporima za smanjenje emisija, a klimatski rizici rastu.
Tri scenarija
Izveštaj napominje da su obnovljivi izvori energije postavili nove rekorde u 2024. godini – 23. godinu zaredom, ali da su potrošnja nafte, prirodnog gasa i uglja, kao i nuklearna proizvodnja, takođe dostigle rekordne nivoe.
Vođena uglavnom Kinom, potražnja za ugljem je rasla 50 odsto brže od 2019. godine nego za sledeće najbrže rastuće fosilno gorivo – prirodni gas, što je ključni razlog zašto su emisije povezane sa energijom nastavile da rastu, navodi se u Izveštaju.
Ne postoji jedinstven model za budućnost energetike
IEA priznaje da ne postoji jedinstven model za budućnost energetike, i dodaje da WEO-2025 predstavlja više scenarija, od kojih nijedan nije prognoza.
Tri su glavna scenarija. Scenario trenutnih politika (CPS) i Scenario proklamovanih politika (STEPS) postavljaju početne uslove, a zatim ispituju kuda oni vode. Scenario neto nultih emisija do 2050. godine (NZE) mapira put ka postizanju specifičnih ciljeva vezanih za energiju i klimu.
Svaki scenario vidi povećanje svetske potrebe za energijom, a nameću se i četiri druge zajedničke karakteristike, prema Izveštaju.
To su promenljiva priroda energetske bezbednosti, sa snabdevanjem kritičnim mineralima kao akutnom ranjivošću; dolazak doba električne energije; pomeranje težišta energetskog sistema sa Kine ka Indiji i drugim zemljama u razvoju; i rastuća uloga obnovljivih izvora energije, praćena povratkom nuklearne energije.
Scenariji se razlikuju u načinima na koje se zadovoljavaju energetske potrebe, što se ogleda u različitim izgledima za naftu, prirodni gas i ugalj, naglasila je IEA.
U scenariju CPS, potražnja za naftom i prirodnim gasom nastavlja da raste do 2050. godine, iako ugalj počinje da opada pre kraja tekuće decenije.
U scenariju STEPS, vrhunac potražnje za ugljem prati smanjenje upotrebe nafte oko 2030. godine. Međutim, za razliku od prošlogodišnjih izgleda, potražnja za gasom nastavlja da raste i u 30-im godinama ovog veka, uglavnom zbog promena u politikama SAD i nižih cena gasa.
U scenariju NZE, mnogo brže primenjivanje niza tehnologija sa niskim emisijama donosi posledični pad potražnje za svim fosilnim gorivima.
Birol: Tenzije u vezi sa energetskom bezbednošću pogodile su toliko mnogo vrsta goriva i tehnologija odjednom
“Kada pogledamo istoriju energetike u svetu u poslednjim decenijama, nema istog primera kada su tenzije u vezi sa energetskom bezbednošću pogodile toliko mnogo vrsta goriva i tehnologija odjednom. To je situacija koja zahteva isti duh i fokus koji su vlade pokazale kada su stvorile IEA nakon naftnog šoka 1973. godine”, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
On je podvukao da, s obzirom na to da je energetska bezbednost u prvom planu za mnoge vlade, njihovi odgovori moraju da uzmu u obzir sinergije i kompromise koji mogu nastati sa drugim političkim ciljevima – o pristupačnosti, konkurentnosti i klimatskim promenama.
Scenariji Svetskog energetskog pregleda ilustruju ključne tačke odlučivanja koje su pred nama i, zajedno, pružaju okvir za diskusiju zasnovanu na primerima i pdoacima, zaključio je Birol.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.