Foto: iStock
NIS-u će pod sankcijama Sjedinjenih Država, čija je primena zakazana za sutra, poslovanje biti izuzetno otežano, počevši od svake vrste plaćanja. To važi i za preduzeća koje sarađuju s tom naftnom kompanijom sa sedištem u Srbiji i u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnefta i još jedne firme pod Gazpromovom kontrolom.
Devet meseci nakon zvaničnog uvođenja sankcija NIS-u i brojnih odlaganja, one sutra ujutru stupaju na snagu. Po svemu sudeći, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Sjedinjenih Država definitivno uvodi restriktivne mere za nacionalnog uvoznika nafte u Srbiju i vlasnika rafinerije u Pančevu i njegovu mrežu benzinskih stanica. Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF), koja u velikoj meri zavisi od snabdevanja NIS-a, objavila je da će isporuke moći da nastavi do 15. oktobra.
SAD i Velika Britanija su početkom godine objavile sankcije protiv ruske državne kompanije Gazprom Neft, koja je držala 50 odsto akcija, a matični Gazprom 6,2 odsto. Nakon pretumbavanja, Gazprom Neft sada ima 44,9 procenata u NIS-u, a Intelligence, firma u Gazpromovom sistemu, drži 11,3 odsto. Srbija poseduje udeo od 29,9 odsto.
Plan B pun nepoznanica
Rafinerija u Pančevu jedina proizvodi gorivo u Srbiji i drži veliku većinu tog tržišta. Po navodima iz medija, NIS bi mogao da se preorijentiše na plaćanje kešom, osim domaćeg sistema DinaCard, i da se u potpunosti prebaci na državnu Banku Poštanska štedionica.
Mala je verovatnoća da bi kompanija uspela da na taj način pokrije svu logistiku i finansije. Pritom je u riziku celokupna privreda u Srbiji kao i osnovne usluge za građane. Za organizovanje uvoza goriva će trebati vremena, pa prete nestašica i poskupljenje. Zvaničnici i predstavnici naftnog sektora tvrde da će trenutne zalihe biti dovoljne za nekoliko meseci.
Nacionalizacija bi mogla da prebaci krizu na snabdevanje ruskim gasom
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u januaru odmah ocenio da će Rusija morati potpuno i hitno da izađe iz vlasničke strukture. U međuvremenu nije bilo uspeha u pregovorima sa Kremljom i Gazpromom.
„Ima jedna mogućnost. Ukoliko bih ja rekao: možda ću sutra da tražim nacionalizaciju imovine. To je poslednja stvar koju bih rekao, da moram. To ne želim“, izjavio je Vučić krajem prošle sedmice.
U slučaju prisilnog otkupa ruskog udela, težište bi se prebacilo na snabdevanje preko gasovoda Balkanski tok, koji se nastavlja na Turski tok. Srbija još uvek nije potpisala dugoročni ugovor s ruskom stranom, nakon što je prethodni istekao u maju.
Da stvar bude gora, Bugarska je najavila da će sledeće godine prekinuti tranzit ruskog gasa Balkanskim tokom za kratkoročne aranžmane. Tim potezom sledi mere Evropske unije za obustavljanje kupovine ruskih fosilnih goriva. Potpuna obustava bi nastupila 2028. i, ukoliko se lanac snabdevanja drastično ne promeni, teško pogodila Mađarsku, Slovačku i Srbiju, pa i Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.